Pametni gradovi predstavljaju jedan od najdinamičnijih i najperspektivnijih pravaca u razvoju urbanih sredina u 21. stoljeću. Kombinirajući najnovija tehnološka dostignuća s potrebama stanovnika, pametni gradovi nude mogućnost rješavanja brojnih izazova s kojima se suvremeni gradovi suočavaju, uključujući prometne gužve, energetsku učinkovitost, ekološku održivost, te pružanje zdravstvenih i obrazovnih usluga. Ovaj rad je pružio sveobuhvatan pregled koncepta pametnih gradova, analizirajući njihovu teorijsku osnovu, tehnologije koje ih omogućuju, kao i socijalne, ekološke i ekonomske implikacije njihove implementacije. Teorijska analiza pokazala je da pametni gradovi nisu samo tehnički fenomen, već i društveni i ekonomski izazov. Tehnologije kao što su Internet stvari (IoT), umjetna inteligencija (AI) i veliki podaci (Big Data) omogućuju gradovima da postanu učinkovitiji i održiviji, ali istovremeno otvaraju pitanja vezana uz privatnost, etiku i društvenu pravednost. Kroz rad se naglasilo kako je integracija ovih tehnologija ključna za poboljšanje kvalitete života, ali samo pod uvjetom da se provodi uz stroge regulative koje štite privatnost građana i osiguravaju transparentnost u prikupljanju i korištenju podataka. Empirijsko istraživanje provedeno u okviru rada pružilo je uvid u stavove građana o pametnim gradovima. Istraživanje je pokazalo da su građani uglavnom optimistični prema potencijalu pametnih gradova da unaprijede kvalitetu života, no istovremeno izražavaju značajne zabrinutosti, posebno u vezi s pitanjima privatnosti i sigurnosti podataka. Ispitanici su prepoznali važnost tehnologija u segmentima kao što su promet, energetika, zdravstvo i obrazovanje. Primjerice, telemedicina i online obrazovne platforme ocijenjene su vrlo pozitivno zbog svoje sposobnosti da poboljšaju pristup uslugama i znanju. S druge strane, rezultati istraživanja ukazali su na skepticizam prema određenim tehnologijama, poput nadzornih kamera i prepoznavanja lica, koje su često povezane s narušavanjem privatnosti. Građani su također izrazili zabrinutost da postojeće regulative nisu dovoljne za zaštitu privatnosti u pametnim gradovima, što implicira potrebu za daljnjim razvojem i poboljšanjem pravnih okvira koji bi osigurali povjerenje građana u ove tehnologije.