U diplomskom radu istražio se utjecaj političkih faktora na pogreške planiranja deficita, ukupnih prihoda i ukupnih rashoda iskazanih u nacionalnim planovima stabilnosti zemalja članica europodručja, odnosno u nacionalnim planovima konvergencije zemalja koje još nisu članice područja zajedničke valute. Pretpostavke utjecaja političkih faktora na pogreške planiranja izvedene su na osnovu sistematske analize literature iz područja političko-proračunskih ciklusa te literature političke ekonomije fiskalne politike, a ispitane su panel analizom na uzorku 27 zemalja članica Europske unije, u razdoblju od 2011. do 2023. godine. Utjecaj izbora utvrđen je kao značajan u modelima per capita pogrešaka planiranja ukupnih rashoda i ukupnih prihoda. Tako je utvrđeno kako će u izbornoj godini vlade podcijeniti ukupne rashode. Ovaj nalaz u skladu je s pretpostavkom postojanja oportunističke manipulacije u izbornim godinama koja će, budući da je vlade u planovima neće iskazati, rezultirati pogreškom u smjeru podcijenjenih rashoda. U slučaju pogreške planiranja ukupnih prihoda, utvrđeno je kako će ih, suprotno očekivanom, vlade u izbornim godinama podcijeniti. Ideologija predsjednika vlade i ideologija kabineta vlada nisu utvrđene kao značajne za objašnjavanje pogrešaka planiranja. Utjecaj fragmentacije ispitan je na razini parlamenta i na razini kabineta, pritom fragmentacija vlada u parlamentu nije utvrđena kao signifikantna ni u jednom od modela, dok je u slučaju fragmentacije kabineta vlada potvrđena pretpostavka kako će veća fragmentacija potaknuti vlade na optimističnije planiranje viših prihoda. Za manjinske je vlade utvrđeno kako će biti sklone pretjerano optimistično planirati manje deficite, dok veličina parlamentarne većine nije utvrđena kao značajna za objašnjavanje pogrešaka planiranja. Konačno, utvrđeno je kako će nove vlade biti sklone pretjerano optimistično planirati manje deficite, dok za nove ministrice financija nije utvrđen signifikantan utjecaj na pogreške planiranja.