Sažetak | Hrvatska već godinama ima sličnu strukturu posjetitelja, odnosno već godinama dominiraju
inozemni gosti u odnosu na domaće. Među najbrojnije posjetitelje, odnosno najvažnija emitivna
turistička tržišta Hrvatske ubrajaju se turisti iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije, Češke i
Slovačke, koji već dugo drže vodeće pozicije. Osim ovih važnih emitivnih tržišta, među njih se
od 2007. godine počinje ubacivati i Poljska. Od te godine pa sve do danas, broj poljskih turista
konstantno raste godinu za godinom, zauzimajući sve važnije mjesto za razvoj hrvatskog turizma.
Poljski turisti, osim što svake godine sve više putuju u inozemne destinacije, pa tako i Hrvatsku,
sve više troše na putovanja u inozemnim destinacijama. Takav trend bi se trebao i dalje nastaviti,
budući da standard Poljaka iz godine u godinu sve više raste. Poljska je izuzetno dobro iskoristila
svoj ulazak u Europsku uniju te iskoristila sredstva koja su im time postala dostupna, a dobro
gospodarsko stanje zemlje možemo zaključiti i prema činjenici da je broj poljskih turista u
Hrvatskoj rastao čak i nakon 2008. godine, kada se najviše osjetio utjecaj gospodarske krize.
Poljski turisti su u prosjeku najmlađi među svim važnim emitivnim turističkim tržištima. Dosta
poljskih turista je sportske aktivnosti navela kao jedan od elemenata u potrazi za destinacijom na
kojoj će provesti svoj odmor, a Hrvatska ima veliki potencijal u razvoju sportsko-rekreativnog
turizma, odnosno posjeduje za to resurse iznimne turističke vrijednosti. S obzirom da su poljski
turisti među onima koji najduže borave u Hrvatskoj, odnosno najviše njih u Hrvatsku dolazi na 8
do 10 dana, potrebno im je ponuditi sadržaje kojima će se baviti tokom boravka. Ne čudi ovako
velika duljina boravka poljskih turista ako znamo da automobilom moraju proći dug put da bi
došli do obale Jadrana, a to je najčešće prijevozno sredstvo koje su Poljaci dosada odabirali.
Samo nešto više od 2% njih je u Hrvatsku stiglo redovnim zrakoplovnim linijama, a sigurno je da
bi bolja povezanost dviju zemalja zrakoplovom itekako utjecala na povećan broj poljskih turista u
Hrvatskoj. Za sada je, čini se, dovoljno i da na jednostavan način pokažemo poljskim gostima da
smo svjesni njihove važnosti za turizam u Hrvatskoj, budući da je velik broj njih napomenuo
kako nemaju dovoljno sadržaja u destinaciji dostupnih na poljskom jeziku. Na ostalim navedenim
elementima ponude je potrebno dugoročno i sustavno raditi da bi se pravilno usmjerila sredstva
na bitne promjene. |