U ovom radu govori se o gubitku monetarnog suvereniteta, sekundarnoj ulozi kune u monetarnom sustavu Republike Hrvatske i o valutnoj klauzuli. Gubitkom monetarnog suvereniteta monetarna politika nema značajnijeg utjecaja na realna kretanja u gospodarstvu. Da bi se razumjeli uzroci uvođenja valutne klauzule u monetarni sustav Hrvatske analizira se hrvatsko gospodarstvo od njezina osamostaljenja pa do danas. Tijekom vremena sve više se javlja potreba za smanjenjem euroizacije i poticanja korištenja nacionalne valute. Valutna klauzula, koja se definira kao instrument zaštite kojom se vjerovnik novčane obveze nastoji zaštititi od promjene vrijednosti novca u razdoblju od nastanka novčane obveze pa sve do njezina izvršenja, ima sve veći značaj kod ugovornih odnosa između banaka i dužnika. Ona pridonosi procesu napuštanja nacionalne valute i njezinoj zamjeni sa nekom stabilnom svjetskom valutom. Ukidanje valutne klauzule najznačajnije je pitanje o kojima raspravljaju brojni ekonomisti u okviru monetarne i izvršne vlasti, pri čemu postoje oni koji zagovaraju postojanje valutne klauzule i oni koji se protive njezinu postojanju, pa će na temelju toga biti iznesene prednosti i nedostaci njezina korištenja. Analiza kredita odobrenih u kunama s valutnom klauzulom u švicarskim francima i eurima omogućit će razumijevanje problematike takvih kredita te će biti prikazano kako promjena tečaja valute uz koju je kredit vezan može izazvati poteškoće prilikom vraćanja kredita. Danas je nužno pronaći rješenje pitanja valutne klauzule kako kreditni dužnici ne bi bili dodatno izloženi potencijalnim poteškoćama vraćanja kredita i na taj način dodatno ugrozili postojeće blagostanje stanovništva koje je već narušeno.