Cilj rada je proučavanje komunikacije kandidata na društvenim mrežama, te analiziranje njihovih objave na platformama društvenih medija Facebook i Twitter. Za potrebe istraživanja koristile su se metode analize sadržaja i sustavno praćenje platformi za društveno umrežavanje tijekom službene izborne kampanje 2014./2015. Kvantitativna analiza sadržaja pojasnila je učestalost, rasprostranjenost i domet komunikacije koju su kandidati usmjeravali prema biračima kroz društvene mreže Facebook i Twitter. Na temelju usporedbe broja obožavatelja na predsjedničkim izborima 2009./2010. i 2014./2015., može se zaključiti kako se upotreba društvenih medija u svrhe političkog marketinga sve više koristi jer je njihov broj na Facebooku narastao za 800 %, a na Twitteru za čak 1500 %. Analiza objava na platformama Facebook i Twitter upozorila je na nedovoljnu iskorištenost društvenih medija u svrhu ostvarivanja interaktivne političke komunikacije s ostalim sudionicima u tom procesu. Kandidati su društvene medije najviše iskoristili za informiranje obožavatelja o svojim aktivnostima i nisu uključili dodatan napor kako bi putem Facebooka i Twittera došli do novih birača. Može se zaključiti kako su hrvatski političari napredovali u kreiranju interaktivnog odnosa s biračima putem društvenih medija u odnosu na prethodne izbore(iako zaostaju za EU prosjekom), ali i dalje nisu prepoznali puni potencijal koji nude platforme za društveno umrežavanje. Potrebno je poraditi na proširivanju komunikacijskih kanala i uključivanju društvenih medija u svoju dugoročnu strategiju kako bi političari s obožavateljima komunicirali kontinuirano i kvalitetno, a ne samo površno i u vrijeme trajanja predizborne kampanje. S obzirom na tijesnu utrku koja se odvila u drugom krugu predsjedničkih izbora, dolazak do novih birača putem društvenih medija je mogao biti ključan i to je dio internet strategije na kojoj treba poraditi u budućnosti.