U razdoblju od 2008. – 2013. godine, Republika Hrvatska nalazila se u recesiji te nepovoljnom okruženju za traženje posla i zadržavanje istog. Rezultati analize pokazali su da je iz godine u godinu stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila sve veća. Povećanje broja nezaposlenih iz godine u godinu potvrđuje da postoji trend nezaposlenosti. Procesom privatizacije javni je sektor osiromašen za velik broj radnih mjesta, a rješenje za otpuštene zaposlenike pokušalo se nadi u prijevremenom umirovljenju većeg broja radnika. Posljedica takve ekonomske politike ogleda se u prevelikom broju umirovljenika, čije naknade iziskuju velika financijska sredstva. Veći je broj nezaposlenih žena u odnosu na nezaposlene muškarce u promatranom razdoblju. Također po strukturi obrazovanja osobe sa višim stupnjevima obrazovanja sve teže pronalaze posao nakon završene izobrazbe. Najveći broj nezaposlenih su osobe sa završenom srednjom školom, njihov postotak u 2008. godini iznosi 61%, dok u 2013. godini taj postotak je veći za 2 % i iznosi 63%. Posebno veliki problem u Republici Hrvatskoj je nezaposlenost mladih visokoobrazovani osoba. Rast nezaposlenosti mladih u svijetu u posljednje tri godine pokazuje da je a tržištu rada globalna kriza najjače pogodila upravo mlade, i to bez obzira je li riječ o više ili manje fleksibilnom tržištu rada. Hrvatska stopa nezaposlenosti mladih približila se 40 posto te je prema podacima Eurostata druga najveća stopa nezaposlenosti mladih u Europi. Hrvatska kao relativno mlada država donekle je pronašla način kako ublažiti nezaposlenost mladih visokoobrazovanih osoba. Hrvatski zavod za zapošljavanje počeo je s provedbom Garancije za mlade 1. srpnja 2013. te je već postojeći paket aktivnih mjera namijenjenih mladima, „Mladi i kreativni“ dopunio s dodatnih 11 mjera prvenstveno namijenjenih mladima do 29 godina, bolje prilagođenih pojedinačnim potrebama i trenutnoj situaciji na tržištu rada.