Nakon prvih oblika razvoja socijalne zaštite za siromašne i bespomoćne, počeli su se razvijati mirovinski sustavi temeljeni na načelu generacijske solidarnosi (PAYG). Velika promjena je uslijedila kad je Svjetska banka promovirala prelazak na kapitalizirani sustav temeljen na individualnim računima budućih umirovljenika u trostupnom mirovinskom sustavu. Za Hrvatsku je najvažnija mirovinska reforma iz 2002. godine kada je uveden obvezni drugi stup kapitalizirane štednje i treći stup dobrovoljne štednje. Privatizirani drugi i treći stup mirovinskog sustava imaju pozitivan utjecaj na razvoj i jačanje financijskog tržišta, štednju stanovništva i preusmjeravanje sredstava iz osobne potrošnje u investicije, rast zaposlenosti i izlazak na međunarodna tržišta. Osnovna razlika trećeg u odnosu na drugi stup osiguranja je u dobrovoljnosti pa su u njemu manja ograničenja i veće slobode ugovaranja načina plaćanja doprinosa. Država ovdje ne jamči za isplatu mirovina, ali subvencijama i poreznim olakšicama potiče dobrovoljno osiguranje. Uvjet za funkcioniranje drugog i trećeg stupa je postojanje mirovinskih fondova koje osniva društvo za upravljanje mirovinskim fondovima zbog prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova. Ta sredstva se ulažu radi povećanja vrijednosti imovine fonda da bi se osigurala isplata mirovinskih davanja. Trenutno u Hrvatskoj postoji 12 obveznih, 6 otvorenih dobrovoljnih i 16 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova te jedno mirovinsko osiguravajuće društvo. Raiffeisen mirovinsko društvo nudi 4 vrste dobrovoljnih mirovinskih planova, a to su privremena mirovina, doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem, zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem i uvećana mirovina u zajamčenom razdoblju. Osiguranik sam odabire mirovinsko osiguravajuće društvo koje će mu isplaćivati mirovinu i s njime sklapa ugovor. Prava iz dobrovoljnog osiguranja član može ostvariti najranije s navršenih 50 godina života, a iznos mirovine koju će primati ovisi o vrsti i obliku mirovine koji izabere, visini uplate, postotku jednokratne isplate i životnoj dobi. Imovina cijelog financijskog sektora veoma je porasla, a tu posebnu važnost imaju mirovinski fondovi o čemu svjedoči ubrzano povećanje broja članova, iznosa imovine, prihoda i dobiti.