Financijska industrija u Europskoj uniji i dalje doživljava nezabilježene promjene. Jedan dio promjena uvjetovan je promjenama iz okruženja poput sporog globalnog makroekonomskog rasta, rastućih operativnih troškova i regulatornih kapitalnih zahtjeva, niskih kamatnih stopa i velikog udjela neprihodujuće imovine. Navedene promjene dodatno opterećuju poslovanje banaka koje je već ograničeno sporim rastom i niskom profitabilnošću. Drugi dio promjena proizlazi iz digitalizacije. Brza evolucija i usvajanje digitalne tehnologije predstavlja stvarnu prijetnju bankovnom poslovanju jer korisnici bankovnih usluga kontinuirano mijenjaju svoja očekivanja temeljem korisničkog iskustva ostvarenog u poslovanju s drugim subjektima, a novi konkurenti poput novoosnovanih financijsko-tehnoloških poduzeća ili tehnoloških tvrtki pokazuju više agilnosti od banaka u ispunjenju tih zahtjeva. Regulatori postupno smanjuju ulazne prepreke drugim institucijama i poduzećima za ulazak na tržište platnih usluga poticanjem inovativnih digitalnih poslovnih modela kroz inicijative otvorenog bankarstva. U isto vrijeme, digitalizacija otvara i brojne mogućnosti bankama omogućivši povećanje učinkovitosti u bankovnom poslovanju, besprijekornu isporuku usluga i stvaranje bogatog korisničkog iskustva. Digitalizacija je omogućila i donošenje odluka u realnom vremenu primjenom umjetne inteligencije. Europske banke su stoga u osjetljivoj situaciji u kojoj se moraju transformirati u digitalne entitete i preoblikovati svoje poslovne modele kako bi zadržale tržišnu poziciju. Ovaj rad pridonosi boljem razumijevanju financijsko-tehnoloških inovacija u platnim uslugama i njihov utjecaj na platne usluge banaka u Europskoj uniji.