U Hrvatskoj od druge polovice 20. stoljeća stopa prirodne promjene ima tendenciju prema nultoj prirodnoj promjeni. To dovodi do pojave procesa starenja stanovništva. Produljeno je očekivano trajanje života kod muškaraca i žena. Veći životni vijek pokazatelj je i postignutog napretka, prvenstveno zdravstvene zaštite i higijensko-sanitarnih uvjeta života. U razdoblju od 1991. do 1995. prvi put je poslije Drugog svjetskog rata zabilježeno više umrlih nego živorođenih. Najveći uzrok tomu su ratna stradanja stanovništva od srpskog agresora, posebice muškog gdje velikim dijelom ulazi kategorija zarobljenih, nestalih i ranjenih. Stanovništvo kroz stanje mortaliteta uzrokovanog pojedinim uzrocima smrti, može ocijeniti stanje zdravstva, njegovu učinkovitost, te utjecati na povećanje brige o zdravstvenom stanju stanovništva. Zbog toga je potrebno sustavno i kontinuirano pratiti zdravstveno stanje zemlje tako da se prikupljaju i obrađuju podaci o uzrocima bolesti i smrti. Izbor tih podataka treba se temeljiti na nacionalnom potencijalu, nacionalnim potrebama i međunarodnim zahtjevima usporedbe podataka o umrlima. Podaci koji se odnose na uzroke smrtnosti temelj su donošenja važnih odluka u korist zdravstvenog standarda i poboljšanja zdravstvene skrbi o stanovništvu.