Javni prihodi su financijska sredstva koja služe državi za podmirenje javnih rashoda. Bez njih suvremena država ne bi mogla funkcionirati te se oni razlikuju od države do države. Iako se porezni oblici međusobno ipak razlikuju, postoje obilježja koja su svima zajednička. Najvažniji instrumenti prikupljanja javnih prihoda su već gotovo dva stoljeća porezi. Radi toga pojedini financijski teoretičari nazivaju suvremenu državu i poreznom, kako bi istaknuli njihovo značenje i ulogu u društveno-ekonomskom i političkom životu zemlje. Porez na dohodak jedan je od najvažnijih i najsloženijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava i upravo zbog te karakteristike se za porez na dohodak često kaže da je „kralj“ ili „car“ među porezima. On zauzima središnje mjesto u poreznim sustavima suvremenih država, i to ne samo zbog svoje iznimno velike financijske izdašnosti, nego i zbog širokih mogućnosti da se rabi kao pogodan instrument za ostvarenje nekih nefiskalnih ciljeva oporezivanja. Sa stajališta svoje fiskalne izdašnosti s pravom se naziva jednim od najznačajnijih poreza uključenih u suvremene porezne sustave te u poreznim sustavima suvremenih država izvanredno značajnu financijsku ulogu. U radu je analiziran sustav poreza na dohodak Republike Hrvatske, Slovenije i Njemačke. Temeljem provedene analize, može se zaključiti da je njemački porezni sustav jedan od najefikasnijih na svijetu te je ona jedna od najrazvijenijih zemalja. U Republici Sloveniji i Njemačkoj udio poreza na dohodak u BDP-u veći je od udjela u Hrvatskoj, što je po stupnju razvoja analiziranih zemalja i očekivano.