Svijest i strah od zagađenja čovjekovog okliša i osnovnih životnih uvjeta dovela je u pitanje ekološku održivost usljed rasta proizvodnje i industrijalizacije kao i eksplatacije prirodnih dobara. Cilj rada je istražiti uporabu ekoloških poreza koji bi se primjenjivali u rješavanju problema javnih eksternalija. Počevši od definiranja eksternalija, podjela i vrsta, u radu će se definirati negativne eksternalije te konfliktnost društvenog razvoja i očuvanja okoliša putem društvenog i ekonomskog aspekta pojave. Predmet rada su suvremeni trendovi u politci zaštite okoliša, uloga fiskalne politike u rješavanju prethodno navedenih problema, kao i načela optimalnog oporezivanja. Detaljno će se elaborirati utjecaj fiskalne politike kroz fiskalnu disciplinu, liberalizaciju, poticanje ili destimuliranje ekoloških poreza u rješavanju modernih ekoloških problema. Metodom studije slučaja te metodom deskripcije analizirati će se ekološki i financijski učinci poreza te primjena fiskalnih instrumenata sukladno učincima, među zemljama Europske Unije. U radu će se analizirati utjecaj ekoloških poreza na rješavanje problema eksternalija u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj. Harmonizacijom zakona i propisa Hrvatska se sve više prilagođava ekološkim zonama i standardima u proizvodnji, potrošnji te samoj osvještenosti pojedinaca i poslovnih subjekata te konglomerata, naročito potonjih. U radu će se istaknuti utjecaj ekološke osvještenosti, stimuliranje održivog razvoja, koji je od izuzetnog značaja, kako bi se razvio ekološki koncept dugoročno održivog poslovanja. Dugoročno održiv i poticajan utjecaj ekoloških poreza na eksternalije jest postizanje društvene osvještenosti i harmonizacija te kasnije unaprijeđenje načina svijesti i poslovanja. U radu će se koristiti sekundarni izvori podataka prikupljeni iz domaće i strane znanstvene i stručne literature. U radu će se koristiti sljedeće metode: metoda deskripcije, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktivna metoda, metoda generalizacije te metoda studije slučaja.