| Sažetak | Mirovinski sustav bitna je sastavnica svakog gospodarstva, a također je čest predmet rasprava, kako među političarima, tako i među građanima. Mirovinski sustav znatno se mijenjao kroz povijest, a razlozi provođenja reformi u mirovinskom sustavu uglavnom su bila nepovoljna demografska i ekonomska kretanja. Održivost mirovinskog sustava trenutno je po nekima upitna, a razlog tome su ponovno nepovoljna demografska i ekonomska kretanja, pa se može reći da se povijest ponavlja. S ciljem poboljšanja održivosti hrvatskog mirovinskog sustava, 01.01.2019. na snagu je stupila nova mirovinska reforma, čije će odrednice biti detaljnije analizirane i objašnjene u radu. Obzirom na nepovoljnu situaciju u mirovinskom sustavu, vrlo niske prosječne mirovine ostvarene iz prvog i drugog mirovinskog stupa te sve intenzivnije prebacivanje odgovornosti sa države na pojedinca, mirovinska i financijska pismenost dobivaju na važnosti. Individualna odgovornost pojedinca i privatna štednja za mirovinu postaju sve važniji za primjereno financiranje životnog standarda u trećoj životnoj dobi. Oni koji se smatraju posebno izloženima u tom kontekstu su mladi, obzirom da je njihova razina financijske i mirovinske pismenosti ocijenjena kao vrlo niska. Generacija Z je generacija koja izlazi ili je već izašla na tržište rada, te čiji će doprinosi iz bruto plaće odlaziti u prvi i drugi mirovinski stup. Prema podacima REGOS-a, čak 99% osiguranika ne odabire svoj mirovinski fond ni kategoriju fonda, što ide u prilog vrlo niskoj razini mirovinske pismenosti. Cilj ovog diplomskog rada je jest na temelju prikaza aktualnog stanja hrvatskog mirovinskog sustava, posebice nakon provedene reforme 2019. godine, dokazati važnost poduzimanja dobrovoljnih inicijativa u pogledu mirovinske štednje, te ispitati stavove generacije Z o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. U radu će se koristiti primarni i sekundarni izvori podataka prikupljeni anketnim upitnikom na uzorku mladih, te podaci iz domaće i strane znanstvene i stručne literature. Neke od metoda istraživanja koje će se koristiti u radu su statistička metoda, metoda deskripcije, analize i sinteze. |
