Jedna od glavnih karakteristika modernog svijeta je ubrzana stopa rasta svjetskog stanovništva, koja dovodi do značajnih problema s kojima se suočavaju brojni svjetski gradovi – manjak prostora - prenatrpanost, ekonomska stagnacija, socijalna isključenost. S obzirom na navedene probleme, nužno je tražiti pametna rješenja koja će omogućiti kvalitetno funkcioniranje gradova. Koncept pametnih gradova odnosno implementacija pametne infrastrukture, usmjerena je prema trendovima koji nastoje olakšati život gradskom stanovništvu, ali i omogućiti adekvatan gospodarski razvoj u okvirima održivog razvoja. Nove tehnologije i usluge – posebice u domeni prometa, energetike te informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. ICT – Information and communications technology), od osobite su važnosti u pretvorbi grada u pametni grad koji pridonosi visokoj razini održivog urbanog razvoja. Rasprostranjenost i dostupnost tih istih tehnologija utječu na razvoj i organizaciju suvremenih gradova. Glavni europski cilj je rješavanje društvenih izazova na urbanoj razini, usvajanjem rješenja pametnih gradova. Dokaz tome je prijedlog Europske komisije za integriranim pristupom povezivanju politika i resursa na razini Europske Unije (EU), nacionalnih, regionalnih i lokalnih razina za promicanje rješenja pametnih gradova. U okviru Europskog zelenog plana usmjerava se težnja Komisije prema suočavanju s izazovima u području klime i okoliša, što se ujedno smatra temeljnim zadatkom aktualne generacije. Riječ je konkretno o strategiji rasta putem koje se EU nastoji preobraziti u najprije pravedno, a potom i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim te konkurentnim gospodarstvom. U ovom se radu nastoji istražiti koncept pametnog grada u okviru održivog razvoja, odnosno na koji način pametni gradovi utječu na opći život unutar urbanih zajednica, na društvene odnose, uporabu tehnologije te promicanje održivog razvoja.