Predmet ovog završnog rada je obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj te na koji način obrazovanje utječe na razvoj novih djelatnosti u RH. Temeljni cilj završnog rada je raščlamba razina obrazovanja i prikaz njegova utjecaja na gospodarski sustav, točnije, u radu su definirani načini na koje država financira obrazovni sustav te na koji način ostvaruje povrat dobiti kroz obrazovni sektor. S ekonomskog stajališta, obrazovanje je djelatnost koja stvara temelje za povećanje dohodovne moći stanovništva, omogućuje veću fleksibilnost obrazovane radne snage pri odabiru radnog mjesta i generalno utječe na stope produktivnosti rada. Izvori podataka navedenih u ovom radu su sekundarni, odnosno, izvori podataka su preuzeti od drugih autora koji su se bavili navedenom tematikom u stručnoj i znanstvenoj literaturi. U radu su korištene različite metode istraživanja, od čega se ističu: metoda analize, metoda klasifikacije koja predstavlja temelj za provođenje induktivne i deduktivne metode istraživanja, metoda deskripcije. Metodom analize analizirana je navedena literatura rada koja je pomogla u definiranju pojmova spomenutih u radu. Metodom klasifikacije raščlanjen je hrvatski obrazovni sustav na više razina, a induktivnom i deduktivnom metodom doneseni su pojedinačni ili opći zaključci o predmetu ovog rada. Metodom deskripcije autor rada iznosi vlastitu interpretaciju stečenih znanja. Ovaj rad sastoji se od pet poglavlja; (1.) Uvod, (2.) Teorijske odrednice znanja i obrazovanja kao čimbenika gospodarskog razvoja, (3.) Sustav obrazovanja i financiranje obrazovanja u Hrvatskoj, (4.) Utjecaj obrazovanja na razvoj novih djelatnosti i (5.) Zaključak. U prvom poglavlju navedena su obilježja obrazovanja kao gospodarske djelatnosti te je objašnjen pojam ljudskog kapitala koji se proteže cijelim radom. Drugo poglavlje pruža uvid u strukturu obrazovnog sustava koji djeluje na području Republike Hrvatske i u metode financiranja obrazovnog sustava. U drugom poglavlju priložena su dva tablična prikaza od čega jedan pruža uvid u ukupan broj obrazovnih institucija koje je djeluju na području RH, a drugi državne rashode u sustavu financiranja obrazovnih razina. Četvrto poglavlje objedinjuje nove trendove koji se javljaju u području obrazovanja, te na koji način obrazovanje utječe na razvoj novih djelatnosti u Europskoj uniji i u kontekstu STEM područja. Posljednje poglavlje je zaključak u kojem je navedeno autorovo viđenje obrazovanja.