Fiskalna pravila su brojčana ograničenja za vođenje fiskalne politike te se njima određuju makroekonomski fiskalni parametri. Početak njihova uvođenja bio je potpis Ugovora iz Maastrichta koji je značio regulaciju fiskalnog položaja te nakon njega uvođenje Pakta o stabilnosti i rastu. Koju vrstu fiskalnih pravila neka zemlja upotrebljava ovisi o tome koji parametar ograničava, stoga to mogu biti pravila javnog duga, pravila strukturnog salda te pravila prihoda ili rashoda. Mnoge zemlje važnost fiskalnih pravila spoznale su tek nakon financijske krize 2008. godine te od tada njihova primjena raste. Također, primjena pravila osobito je važna u današnje vrijeme obzirom da je cijeli svijet pogođen iznenadnom koronakrizom zbog koje dugovi i deficiti zemalja naglo rastu. Dakle, cilj ovog rada je analiza fiskalnih pravila na nacionalnoj razini te na nadnacionalnoj razini, tj. na razini Europske unije. Analiza se sastoji od stanja javnog duga i deficita odabranih zemalja do kraja 2019. godine te se nakon toga iznose predviđanja za kretanje javnog duga i deficita u uvjetima koji su bili prije koronakrize. Predviđa se stanje dugova i deficita do kraja 2021. godine te se dobiveni rezultati uspoređuju s trenutno dostupnim podacima kako bi se vidio negativan utjecaj koji virus ima na gospodarstva. Također, kako bi se vidjela fiskalna uspješnost zemalja, analiziraju se i indeksi fiskalnih pravila. Iz provedene analize fiskalnih pravila u zemljama Europske unije vidljivo je da trenutna iznenadna kriza izazvana virusom COVID-19 ima utjecaj na sva gospodarstva. Iako je većina članica imala pad javnog duga i deficita, ova kriza dovela je do njihova velikog i brzog rasta, a rekordna razina za 2020. godinu ostvarena je u Grčkoj gdje je udio javnog duga u BDP-u 205,6%. Nadalje, nakon krize 2008. vidljiva je veća želja za fiskalnom disciplinom članica. Indeksi fiskalnih pravila porasli su što znači da su zemlje članice uočile važnost fiskalnih pravila za svoju dugoročnu stabilnost i fiskalnu održivost.