Stvaranje europske Ekonomske i monetarne unije i uvođenje zajedničke valute svakako je najveće dostignuće u europskim integracijskim procesima. Međutim, prelijevanje i posljedice globalne financijske krize na europsko tržište ukazale su i na manje poželjne aspekte monetarnih integracija te je provedba ekonomski bolnih mjera pridonijela širenju euroskeptičnih osjećaja i pokreta. Ciljevi rada su utvrditi motive europskih integracijskih procesa i implikacije globalne financijske krize na Ekonomsku i monetarnu uniju, pojmovno razraditi i analizirati razlike u stajalištima o europskim integracijama, kritički analizirati relevantne teorijske spoznaje o različitim aspektima euroskepticizma te provesti empirijsko istraživanje u svrhu utvrđivanja relativnog utjecaja varijabli na euroskepticizam među mladima i na potporu zajedničkoj valuti. Rezultati istraživanja i provedenih analiza sugeriraju da su za predikciju euroskepticizma značajne varijable isključivi nacionalni identitet i ekonomska očekivanja. Priključenje Hrvatske eurozoni u određenoj je koliziji s osjećajem odanosti vlastitoj naciji u terminima isključivog nacionalnog identiteta. Stoga kod onog dijela mladih koji ne smatraju europski identitet dijelom vlastitog identiteta, vjerojatnije je da će se prikloniti euroskepticizmu zbog njihove privrženosti naciji. Drugi ključan prediktor su ekonomska očekivanja koja podrazumijevaju da se stajališta mladih prema euru temelje na procjeni troškova i koristi procesa monetarne integracije. Drugim riječima, mladi pri formiranju mišljenja o monetarnom integriranju daju težinu individualnim i društvenim ekonomskim troškovima eura, stoga je vjerojatnije da će se euroskepticizmu prikloniti oni koji očekuju više štete nego koristi.