prikaz prve stranice dokumenta Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2021. urn:nbn:hr:148:616934
Radić, Karla
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj

Institucijski repozitorij: REPEFZG

Citirajte ovaj rad

Radić, K. (2021). Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934

Radić, Karla. "Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934

Radić, Karla. "Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934

Radić, K. (2021). 'Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, citirano: 30.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934

Radić K. Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet; 2021 [pristupljeno 30.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934

K. Radić, "Analiza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:616934
Podaci o radu
NaslovAnaliza usklađenosti poslovnih ciklusa i primjenjivost monetarnog pravila u zemljama europodručja
Naslov (engleski)Analysis of business cycle synchronisation and applicability of monetary rule in the eurozone countries
AutorKarla Radić
MentorVladimir Arčabić (mentor)
Član povjerenstvaOzana Nadoveza (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaTomislav Globan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet
(Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj)
Zagreb
Datum i država obrane2021-09-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Makroekonomija
Sažetak
Prvi cilj rada je utvrditi usklađenost poslovnih ciklusa zemalja članica Ekonomske i monetarne unije s agregiranim europodručjem. Važnost usklađenosti očituje se u sklopu teorije Optimalnog valutnog područja, koja govori o tome kako neusklađenost ciklusa individualnih zemalja s ostatkom monetarne unije dovodi do relativno većih troškova prihvaćanja jedinstvene valute. Usklađenost se analizira pomoću jednostavnog i petogodišnjeg centriranog pomičnog koeficijenta korelacije. Ciklusi se iz podataka o BDP-u izračunavaju s dvije metode: Hodrick-Prescott (HP) i Hamilton filterom. Jednostavni koeficijent korelacije pokazuje veću usklađenost u slučaju ciklusa izračunatih HP filterom. Pomičnom korelacijom dobivene su vrijednosti usklađenosti kroz promatrano razdoblje te one ukazuju na rast usklađenosti kod svih zemalja tijekom financijske i korona krize. Od 2007. godine sve do kraja uzorka (osim razdoblja dužničke krize), kod većine zemalja prisutna je jaka povezanost s cikličkim kretanjem Euro zone. Relativno visoka usklađenost omogućava protucikličko djelovanje monetarne unije u gospodarstvima Euro zone. Stoga, može se zaključiti kako Euro zona čini optimalno valutno područje te su koristi veće od troškova, koje proizlaze iz članstva u uniji. Drugi cilj rada je ispitati primjenjivost monetarnog pravila na europodručje. To je učinjeno pomoću procjene parametara metodom najmanjih kvadrata i regresijskom analizom u kojoj se procjenjuju različiti oblici Taylorovog pravila. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost opisivanja monetarne politike Europske središnje banke, ukoliko je uključeno zaglađivanje kamatne stope, što je kamatna stopa s jednim pomakom unazad. Analiza dovodi do zaključka da Europska središnja banka vodi monetarnu politiku prema pravilu. Naime, diskrecijska politika omogućava fleksibilnost u reakciji na različite ekonomske šokove, no monetarna pravila omogućavaju vremensku konzistentnost i povećavaju kredibilnost središnje banke. Zaključak ovog rada se sastoji u tome da jednostavna pravila, uz dodatak drugih informacijskih varijabli, mogu poslužiti kao okvir za odluke nositelja monetarne politike. Dodatno, sukladno rezultatima istraživanja, model originalnog Taylorovog pravila (1993.) nije prikladan za prikaz određivanja kamatne stope u Euro zoni.
Sažetak (engleski)
The first aim of the thesis is to evaluate business cycle synchronization between Economic and monetary union members and the aggregate Euro zone area. Sycnhronization is measured with simple correlation coefficients and moving correlation with a five-year rolling window. The cycles are extracted from the GDP with two methods: the Hodrick-Prescott and Hamilton filter. The simple correlation coefficients depicts greater values when the cycle is extracted using the Hodrick-Prescott filter. Moving correlation exhibits synchronization throughout the analysed period of time and it displays growth in the level of synchronization during the financial and pandemic crisis for all countries included in the analysis. From 2007 to this day (except during the sovereign debt crisis), most of the countries show a strong correlation with Euro zone business cycle, which enables policy makers to conduct countercyclical monetary policy. Hence, it can be argued that EMU can be regarded as an optimal currency area and that the benefits a monetary union exceeds the costs. The second aim of the thesis is to inquire the applicabilty of a monetary rule to the Euro zone area. It is done by evaluating the parametars with the least suqares method and regression analysis, which is used to estimate the variants of the Taylor rule (1993.). The results show that a rule with interest rate smoothing can be used to describe monetary policy setting in the Euro zone. In fact, interest rate smoothing is included by adding lagged interest rate in the model. From the analysis it can be deducted that the ECB uses a rule, rather than discretionary policy, to set the interest rate. Discretionary policy allows the central bank for more flexibility in interest rate setting, while monetary policy rules enable temporal consistency and more credibility. Also, the possibilty of using the original Taylor rule (1993.) as a description for policy rate setting in the EMU is dismissed.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:148:616934
Studijski programNaziv: Ekonomija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag.oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2021-09-30 08:52:29