Hrvatsku je povijest obilježilo nekoliko masovnih valova iseljavanja, a posljednji val koji je započeo pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji traje i dan danas. Posljednjih godina posebna pažnja usmjerena je na emigraciju mladih i obrazovanih ljudi koji iz Hrvatske odlaze u potrazi za kvalitetnijim životom, boljom plaćom i generalno boljim uvjetima rada. Iseljavanje je najčešće rezultat međudjelovanja potisnih čimbenika u zemlji polazištu i privlačnih čimbenika u zemlji odredištu emigranata, a ovaj rad posebnu pažnju posvećuje utjecaju ekonomskih odrednica na odluke o iseljavanju. Navedene ekonomske odrednice prvenstveno se odnose na problem nezaposlenosti mladih i visinu neto plaće. Neusklađenost obrazovnog sustava sa potrebama na tržištu rada doprinosi rastu nezaposlenosti mladih osoba nakon izlaska iz sustava obrazovanja. Više neto plaće u inozemstvu jedan su od najčešće navođenih razloga o iseljavanju stoga su među odabranim europskim zemljama uspoređene prosječne neto plaće za pojedina zanimanja te su te razlike stavljene u kontekst troškova života čime je utvrđeno da se u odabranim zemljama živi kvalitetnije nego u Hrvatskoj. U svrhu analize utjecaja nezaposlenosti i visine plaće na emigraciju iz Republike Hrvatske, provedena je jednostavna linearna regresija i korelacijska analiza koje su utvrdile negativnu vezu između emigracije i visine plaće te pozitivnu vezu između emigracije i nezaposlenosti što je u skladu s ekonomskom i migracijskom teorijom. Za utvrđivanje stavova i percepcije mladih o iseljavanju kao i njihovog trenutnog položaja na tržištu rada Republike Hrvatske, provedeno je empirijsko istraživanje u obliku anketnog upitnika na uzorku od 167 ispitanika te je dan prikaz rezultata istraživanja uz analizu dobivenih odgovora.