Uz pomoć Fonda se nakon Drugog svjetskog rata obnovila međunarodna trgovina, uspostavila stabilnost i brži razvitak zemalja. Djelovanje njegovih organa je usmjereno na pomaganje članicama koje dospiju u financijske teškoće, posuđivanjem financijskih sredstava prikupljenih putem kvota, prodajom zlatnih rezervi te zaduživanjem kod Kluba desetorice. Unatoč tome, postoji dosta kritika o djelovanju MMF-a, kao organizaciji u službi bogatih. Ipak, ova organizacija je pomogla i razvijenim i nerazvijenim zemljama. Razvijene zemlje su ostvarile uspješan razvoj svog gospodarstva i podigle standard stanovništva dok su nerazvijene zemlje ubrzale svoj razvitak i zaposlenost. Hrvatska je svoju suradnju s MMF-om započela 1946. godine u sklopu tadašnje SFRJ i tada nije mogla bitno utjecati koliko će se i kakvih kreditnih aranžmana uzimati iz Fonda. Raspadom SFRJ, Hrvatska je preuzela dio dugova bivše države i 1992. godine postala članicom MMF-a kao samostalna država. Naslijeđeni dug se u međuvremenu povećavao i usporavao razvitak gospodarstva. Znatniji pomaci u gospodarstvu se nisu ostvarili ni uz pomoć MMF-a zbog propusta u djelovanju vlada i ostalih subjekata koji su vodili razvojne politike. Problemi koji postoje danas i onemogućuju napredak su: preveliki inozemni dug, nedostatak industrijske proizvodnje, preveliki uvoz i premali izvoz, orijentacija na usluge, visoka stopa nezaposlenosti, prodaja imovine i resursa. Ipak, prilika za bolju budućnost se vidi u ulaganju u znanje i ljudske resurse, nove tehnologije, industriju i djelatnosti vezane uz more.