Kvarnerskim otocima nazivamo veliku otočnu skupinu smještenu u Kvarnerskom zaljevu, na sjevernom dijelu Jadrana. Uz veliki broj manjih otoka i otočića, pod Kvarnerskim se otočjem ponajprije misli na otoke Krk, Cres, Lošinj, Rab te Pag. Karakterizira ih blaga mediteranska i oštra planinska klima te krajolik s mnogim prelijepim primorskim mjestima, lukama, plažama i kamenima kućama, kao i specifičan duh starina koji vlada ovim prostorima. Otoci Krk i Pag, s kopnom su povezani mostovima, dok su Cres i Lošinj međusobno povezani cestovnim mostom i u prometnom geografskom smislu tvore jedinstvenu cjelinu. Gospodarska i demografska zaostalost stanovništva, definitivno je uzrok najvećeg problema danas na otocima a to je kontinuirana depopulacija, nestanak najmlađe populacije i ubrzano povećanje udjela starog stanovništva, i to ne samo Kvarnerskog otočja već i cijele Hrvatske. Takva je teška situacija, mnoge otočane nagnala na iseljavanje te odlazak u prekomorske zemlje ''trbuhom za kruhom''. Također, siromašna otočna gospodarska struktura ne omogućava mladom stanovništvu da zadovolje svoje egzistencijalne, društvene te obrazovne potrebe. Upravo to dokazuju i mnoga provedena terenska istraživanja brojnih otočnih skupina, kako je broj rođenih na tim prostorima u velikom padu. Jedino otok Krk možemo nazvati svjetlom točkom u demogafskoj tami Kvarnerskog otočja jer jedino tamo bilježimo porast broja stanovnika te jedino Krk u određenoj mjeri poništava depopulaciju preostalih Kvarnerskih otoka i to ponajviše zahvaljujući općini Omišalj, koja je u vremenu od 40 godina utrostručila broj stanovnika. U tako nezahvalnoj poziciji, problem depopulacije može se riješiti i prevladati ponajprije razvojem turizma i ekološke poljoprivrede. Razvoj turizma u područjima sa smanjenim demografskim potencijalima, bi, ne samo zaustavio iseljavanja stanovnika već, eventualno, doveo do povratnih migracija i ekonomskog oporavka te gospodarskog uravnoteženja. Dakle turizmu možemo pripisati obilježje moći da poboljša društveno-ekonomski i demografski razvoj. Međutim, pitanje je kako će se domicilno stanovništvo snaći u novonastaloj situaciji i koliko bi uspjeli sačuvati prirodne vrijednosti koje život na otoku čine toliko privlačnim posjetiteljima i turistima. Na temelju svega toga, možemo zaključiti kako će se trend depopulacije na tim prostorima najvjerojatnije nastaviti, te će hrvatski otoci postati zapravo popularna ljetovališta, naseljena samo tijekom turističke sezone.