Platni promet možemo definirati kao sva plaćanja u kunama izmeĐu sudionika u platnom prometu, te ako je zakonom tako određeno, podrazumijevamo i sva plaćanja u drugim valutama. Plaćanjem se određena imovina izražena u novcu prenosi s dužnika na vjerovnika. Dobro organizirani platni promet znači brzo, efikasno i sigurno izvršavanje zadanih plaćanja, i ono utječe na likvidnost cjelokupnog gospodarstva. Sudionici u platnom prometu su domaći poslovni subjekti i građani, te strane pravne i fizičke osobe. Poslove platnog prometa u Republici Hrvatskoj nadzire obavlja Hrvatska narodna banka. Provjerava posluje li platni sustav u skladu sa odredbama Zakona o platnom prometu te provjerava funkcionira li sustav stabilno. Platni promet su od bivšeg Zavoda za platni promet preuzele poslovne banke, a međubankovna poravnanja plaćanja obavljaju se u Hrvatskoj narodnoj banci. HNB je preuzela poslove regulacije, unapređenja i nadzora nad platnim sustavom u zemlji. Od travnja 1999. godine s radom je počeo Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) za izvršenje međubankovnih plaćanja na računima banaka u HNB, a od veljače 2001. djeluje Nacionalni klirinški sustav (NKS) tj. međubankovni sustav za ''mala plaćanja'' Od 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je postala punupravna članica Europske Unije, i sukladno tome postala je dio Eurosustava koji se sastoji od Europske središnje banke (ECB- European Central bank) i nacionalnih središnjih banaka zemalja u euro zoni. Ime eurosustav se koristi od 1999. godine kada je uveden euro kao službena valuta Europskih zemalja. Glavni zadatak eurosustava je promicati nesmetano funkcioniranje sustava plaćanja tj. održavati stabilnost cijena za opće dobro. Eurosustav djeluje kao vodeće financijsko tijelo, i u toj ulozi nastoji očuvati financijsku stabilnost i promicati europsku financijsku integraciju. Dobro funkcioniranje plaćanja, poravnanja i namire iznimno je važno za eurosustav jer, ukoliko dođe do problema u tržišnoj infrastrukturi, automatski dolazi u pitanje stabilnost financijskih institucija i tržišta, te ispravnost i učinkovitost sustava i sigurnost instrumenta plaćanja, što utječe na povjerenje stanovništva u valutu.