Nafta je najznačajnija strateška sirovina na svijetu i vrlo čest naziv za naftu je „crno zlato“. Nafta ima veliko značenje za industriju pa tako je i od ekonomskog značaja za ekonomije mnogih zemalja diljem svijeta. Utječe na funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva svijeta jer je neizostavan izvor energije, a u svijetu se više od 40 % potreba za energijom koja se koristi zadovoljava naftom. Benzin je jedan od najbitnijih proizvoda sirove nafte, a on pokreće velik broj automobila na svijetu. U periodu između 1973. i 1991. godine dogodila su se tri naftna šoka, a upravo su oni u velikoj mjeri utjecali na kretanje cijena nafte. Svi navedeni naftni šokovi bili su izazvani političkim događajem. U 21. stoljeću također je došlo do nekoliko naftnih šokova, a između ostalog jedan je uzrokovan i pandemijom Covid.19. Cijene nafte, kao drugih roba, određene su prije svega odnosom ponude i potražnje na tržištu. U periodima kada je ponuda nešto manja, cijene dostižu gornje vrijednosti, a time se potiče proizvođače da povećaju proizvodnju. S druge strane, s pojavom suviška nafte cijena se smanjuje te to dovodi do smanjenja proizvodnje. Zlato je također vrlo važan plemeniti metal, a oni su otporni na kemijske utjecaje. U današnje vrijeme se više od 70% svjetske proizvodnje zlata koristi za nakit, nešto manje u zubarstvu te industriji elektronskih uređaja i slično. Zlato je parametar vrijednosti jer se u nekim državama svijeta još uvijek koristi kao podloga papirnatom novcu. Neke zemlje također imaju zalihe zlata. To su Nizozemska, Indija, Japan, Švicarska, Kina, Rusija, Francuska, SAD i Njemačka. Plemeniti metali su vrlo rano u prošlosti postali platežno sredstvo, a i dan danas na svjetskim tržištima postižu vrlo visoke cijene jer su vrlo rijetki u prirodi. Utjecajem korona virusa, odnosno pandemije Covid-19 došlo je do promjena cijena i nafte i zlata.