Monetarna politika se u današnje vrijeme suočava s velikim brojem problema poput niskih ili ponegdje prevelikih stopa inflacije, niskim kamatnim stopama koje ne uspijevaju potaknuti dodatno investiranje i potrošnju,... Lista izazova je vrlo dugačka te se njoj u zadnje vrijeme pridružilo i pitanje koliko monetarna politika može uspješno odgovoriti na posljedice klimatskih promjena, te rizike koje nosi, kako na financijski sektor tako i na cjelokupno gospodarstvo. Cilj ovog rada je dublje analizirati mogućnosti centralnih banaka kao nositelja monetarne politike u ulozi stabilizatora u okviru nestabilnosti koje donose klimatske promjene, ali i kao instituciju koja potiče zeleno poslovanje i smanjuje čimbenike koji doprinose razvoju klimatskih promjena. Uspješno vođenje klimatske strategije zahtijeva suradnju fiskalne i monetarne politike u doprinosu efikasnosti tržišta koja je ponekad smanjena utjecajem klime i njenih faktora. Pojedine se centralne banke uspješnije angažiraju u vođenju zelene monetarne politike te one trebaju poslužiti kao primjeri ostalima. Njihovi napori usmjereni su prema promociji ekološki osviještenih sektora i projekata koje podupiru prikladnim mjerama poput smanjenih kamatnih stopa. No postoje i druge mjere koje u kombinaciji sa mjerama fiskalne politike treba na adekvatan način prilagoditi potrebama gospodarstva sa ciljem povećanja njegove održivosti i smanjenja zagađenja okoliša.