Kroz povijest čovječanstvo se suočavalo s mnogo ekonomskih kriza raznih intenziteta i posljedica. Predmet ovog završnog rada je financijska kriza iz 2008. godine. koju su stručnjaci proglasili drugom najgorom ekonomskom krizom svih vremena, poslije Velike depresije, odnosno Velike gospodarske krize koja je trajala od 1929. do 1933. Financijska kriza je počela u Sjedinjenim Američkim Državama 2007. godine. Problem je nastao u sektoru tržišta nekretnina. U vremenu koje je prethodilo krizi banke su odobravale kredite – hipoteke osobama s nižim prihodima, te su banke svjesno ušle u rizik da osobe s manjim prihodima u budućnosti možda neće moći otplatiti kredite – hipoteke. To se i dogodilo te su mnogi zajmoprimci bili prisiljeni prodati svoje nekretnine. Broj nekretnina koje su na prodaju u SAD-u se dosta povećao te je rezultat toga bio pad cijene nekretnina. U proljeće 2007. mnoge su banke u SAD-u proglasile stečaj. U Republici Hrvatskoj financijska kriza se manifestirala krajem 2008. godine te je pogodila sve slojeve društva, a pogotovo one najugroženije i one koji žive od državnih davanja: umirovljenici, branitelji, zaposleni u državnim službama. Financijska kriza je uvelike oštetila državne financije te su zbog toga prethodno navedene skupine ljudi bile ugrožene. Također treba napomenuti da je nezaposlenost porasla u vrijeme financijske krize. Nema sektora gospodarstva koji nije osjetio posljedice i kojeg financijska kriza nije promijenila. Jedan od tih sektora je i industrija. Industrija stvara oko jedne petine hrvatskog BDP-a i zapošljava oko jednu četvrtinu radne snage. 83% industrije je prerađivačka, uglavnom proizvodnja hrane i pića, kemijska proizvodnja, te izdavaštvo i tisak. Utjecaj krize iz 2008. se mogao jasno primjetiti u 2009. godini, kada su proizvodne aktivnosti u visokotehnološkim industrijama pale za 27,8% u usporedbi s prethodnom godinom, niskotehnološke industrije pale su za 14,8%, a srednje tehnološke industrije pale su za 13%. Kada se gleda cjelokupna industrijska proizvodnja, ona je u 2009. godini pala za 13,3%. Trenutno najaktualnija kriza je kriza uzrokovana pandemijom COVID 19 te je lako zaključiti da je ona ostavila trag na prerađivačku industriju, i to u negativnom smislu. Izvoz prerađivačke industrije je pao za 8,1% (2,6 milijardi kuna). Takav pad je drastičan i ima posljedice na cijelo gospodarstvo. Industrijska proizvodnja je također pokazala negativan trend. Taj trend se uočava u padu proizvodnje za 12,4%. Sve 3 grane industrijske proizvodnje su zabilježile pad: u rudarstvu i vađenju (-12,2%, samo 1 porast u 15 mjeseci), preradi (-14,5%, 8 uzastopnih godišnjih padova) i električnoj energiji , opskrba plinom, parom i klimatizacijom (-1,6%, pad dva mjeseca). Iako je lako iz navedenih podataka zaključiti da su i globalna kriza iz 2008. i pandemija COVID 19 negativno utjecale na prerađivačku industriju Republike Hrvatske, treba napomenuti da te dvije krize nisu jedini razlog za trenutno stanje prerađivačke industrije. Po uzoru na razvijene zemlje Europske Unije. Republika Hrvatska provodi tranziciju gospodarskih sektora. Prednost se daje uslužnom sektoru dok se sektor industrije zapostavlja.