Naslov Primjena terapije plesom i pokretom u radu s počiniteljima kaznenih djela
Naslov (engleski) Use of dance/movement therapy with the perpetrators of criminal offenses
Autor Lana Kavšek Antunović
Mentor Anita Jandrić Nišević (mentor)
Mentor Sonja Biglbauer (komentor)
Član povjerenstva Anita Jandrić Nišević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Tihana Novak (član povjerenstva)
Član povjerenstva Sonja Biglbauer (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb
Datum i država obrane 2022-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
Sažetak Osuđeni počinitelji kaznenih djela upućuju se na izvršavanje kazne zatvora u zatvore ili kaznionice uzimajući u obzir njihova individualna obilježja, ali i karakteristike samog kaznenog djela. Iako je u samoj definiciji svrhe izdržavanja kazne sadržan rehabilitativni element, efekti prizonizacije ipak nerijetko dovode do pogoršanja mentalnog zdravlja kod zatvorenika. Bitna je okolnost i to što je, općenito govoreći, kod ove skupine prevalencija psihičkih i ponašajnih teškoća i poremećaja, usporedbi s općom populacijom, znatno veća. Primjena art-ekspresivnih programa u zatvorskom sustavu široko je rasprostranjena, a njihovi pozitivni učinci ogledaju se na individualnoj razini te su vidljivi i u funkcioniranju institucije. Kreativna terapija kao metodu rada koristi razne medije (npr. likovne i glazbene), a jedan od mogućih izbora odnosi se i na ples i pokret. Iako je terapija plesom i pokretom nešto novijeg datuma u odnosu na neke druge rehabilitativne metode, stručnjaci kao njenu prednost, ali i posebnost, ističu njenu integrativnu funkciju – ujedinjenje uma i tijela. Pristup unutarnjem svijetu pojedinca kroz ovakvu fizičku, neverbalnu metodu omogućava oslobađanje duboko potisnutog emocionalnog, često i traumatskog, sadržaja te ga uči novim, alternativnim načinima razmišljanja, komuniciranja, kretanja i ponašanja. Samospoznaja i refleksija na psihičkoj razini, odražavaju se i na njegovo socijalno funkcioniranje, što u budućnosti olakšava resocijalizaciju i reintegraciju zatvorenika u zajednicu. Unatoč mnogim navodima o dobrobitima primjene terapije plesom i pokretom u zatvorskom kontekstu, nedostatak rezultata utemeljenih na empirijskim podacima kao i neka druga ograničenja (npr. razlike u konceptualizaciji i primjeni pojma, mali uzorci, nedostatak usporednih istraživanja i cjelovitih programa) onemogućavaju donošenje općeprihvaćenih zaključaka koji bi išli u korist ovoj vrsti psihoterapije. Nakon predstavljenih nalaza dobivenih pregledom literature, autorica prikazuje vlastiti plesno utemeljen program osmišljen za provođenje u zatvorskom sustavu. U programu je obuhvaćen detaljan prikaz aktivnosti, načini evaluacije učinkovitosti programa, ali i kritički osvrt na prednosti i potencijalne nedostatke njegove primjene u radu s počiniteljima kaznenih djela.
Sažetak (engleski) When convicted perpetrators of criminal offenses are sent to serve their prison sentences in prisons or penitentiaries, their individual characteristics are considered as well as the characteristics of the criminal offense itself. Although the very definition of the purpose of serving a sentence contains a rehabilitative element, effects of imprisonment often lead to a deterioration in the prisoners’ mental health. An important circumstance is that, generally speaking, the prevalence of psychological and behavioral difficulties and disorders is significantly higher in this group compared to the general population. Implementation of art-expressive programs in the prison system is widespread, and their positive effects are reflected at the individual level, while they are also visible in the functioning of the institution. Creative therapy uses various media as a method of work (e.g., art and music), and one possible choice refers to dance and movement. Although dance/movement therapy is relatively more recent than some other rehabilitative methods, experts emphasize its integrative function – a unification of mind and body – not only as its advantage, but also its specific feature. Access to the inner world of the individual through this physical, non-verbal method enables a release of deeply suppressed emotional, often traumatic, content and teaches them new, alternative ways of thinking, communicating, moving, and behaving. Self-awareness and reflection on a psychological level are also reflected in the person’s social functioning, which facilitates the future resocialization and reintegration of the prisoner into the community. Despite many claims about the benefits of applying dance and movement therapy in the prison context, the current lack of results based on empirical data as well as some other limitations (e.g., differences in the conceptualization and application of the term, small samples, lack of comparative research and complete programs) make it impossible to draw generally accepted conclusions that would benefit this type of psychotherapy. Following the presentation of findings obtained from the literature review, the author presents her own dance-based program designed to be implemented in the prison system. The program includes a detailed description of the activities, methods of evaluating its effectiveness as well as a critical review of the advantages and potential disadvantages of its application when working with perpetrators of criminal acts.
Ključne riječi
terapija plesom i pokretom
počinitelji kaznenih djela
zatvorenici
zatvori
Ključne riječi (engleski)
dance/movement therapy
criminal offenders
prisoners
prisons
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:158:674153
Studijski program Naziv: Socijalna pedagogija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra socijalne pedagogije (mag. paed. soc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-11-04 10:17:15