Naslov Subjektivna procjena (a)tipičnosti spontanog ponašanja trogodišnjaka Naslov (engleski) Subjective assessment of spontaneous behaviour (a)typicality of three-year-olds Autor Eva Colić Mentor Maja Cepanec (mentor)Član povjerenstva Maja Cepanec (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Sanja Šimleša (član povjerenstva)Član povjerenstva Jasmina Stošić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2018-07-13, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Procjena razvoja djeteta uvelike je određena obilježjima spontanog ponašanja. Stoga je prilikom procjene razvoja važno uočavati, promatrati i prosuđivati ukazuju li obilježja djetetovog spontanog ponašanja na tipičan ili atipičan razvoj. Budući da je procjena spontanog ponašanja jedan od ključnih čimbenika u dijagnostici poremećaja iz spektra autizma, važno je usporediti i pokušati razgraničiti tipična i atipična obilježja ponašanja djece u ranoj dobi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati
... Više kako različite osobe subjektivno procjenjuju spontano ponašanje trogodišnje djece te koji su mogući čimbenici koji će utjecati na razlike u njihovim procjenama. Specifični ciljevi bili su osmišljavanje upitnika te usporedbe subjektivnih procjena sudionika s obzirom na njihovu dob, zanimanje te podatak imaju li djecu ili nemaju. Upitnik se sastoji od 25 pitanja zatvorenog tipa, tj. tvrdnji za koje sudionici na Likertovoj skali označavaju u kojoj mjeri navedeno ponašanje djeteta smatraju (a)tipičnim. Ponašanja o kojima su se skupljali podaci su sljedeća: stereotipno korištenje predmeta, pokreta ili govora, nefleksibilno priklanjanje rutinama i inzistiranje na istovjetnosti, ograničeni i kruti interesi, snižena ili povišena osjetljivost na senzoričke podražaje, obilježja socijalne komunikacije i interakcije. Upitnik u elektroničkom obliku ispunilo je 205 sudionika različitih profila. Rezultati su pokazali da postoje statistički značajne razlike među različitim skupinama sudionika. Mlađa i starija dobna skupina sudionika razlikuju se u procjenama na način da mlađa skupina određena ponašanja djece smatra neuobičajenijima nego starija skupina. Razlike s obzirom na zanimanje pokazuju da stručnjaci koji rade s djecom s teškoćama velik broj ponašanja smatraju neuobičajenima u odnosu na stručnjake iz odgoja i obrazovanja i sve ostale sudionike. Također, sudionici koji imaju djecu određena ponašanja procjenjuju neuobičajenima za razliku od sudionika koji nemaju djecu. Unatoč činjenici da zbog metodoloških nedostataka nije moguće generalizirati rezultate te utvrditi sve čimbenike koji su mogli utjecati na razlike u procjenama sudionika, dobiveni podaci u određenoj mjeri pridonose razumijevanju razlika u procjenama spontanog ponašanja. Budući da je provedeno istraživanje jedno od rijetkih koje se bavilo subjektivnom procjenom ponašanja djece, dobivena saznanja obogatit će i potaknuti buduća istraživanja ovog područja. Sakrij dio sažetka Sažetak (engleski) Assessment of child development is mainly determined by characteristics of its spontaneous behaviour. Therefore, during the assessment of child development, it is important to notice, observe and evaluate which caracteristics indicate on typical or atypical development. Considering the fact that the assessment of spontaneous behaviour is one of the crucial factors in diagnostics of autism spectrum disorder, it is important to compare and try to discriminate typical and atypical behaviours
... Više in early age. The aim of this research was to examine differences in people’s subjective assessment of spontaneous behaviour of threeyear-olds and determine possible factors that could contribute to those differences. The specific aims included assembling a questionnaire and comparing subjective assessments of participants considering their age, profession and information whether they are parents or not. The questionnaire contains 25 closed-ended questions (claims) on which participants on Likert scale mark to what extent they find that some behaviour is (a)typical. Considered behaviours were: stereotyped use of motor movements, objects or speech, inflexible adherence to routines and insistence on sameness, highly restricted and fixated interests, hyper- or hyporeactivity to sensory input, characteristics of social communication and social interaction. The questionnaire in online form was filled by 205 participants. The results indicated statistically significant differences between different groups of participants. Younger and older age group differ in assessments in the way that younger group consider certain behaviour more atypical than older group. Differences considering profession indicate that experts working with children with disabilities estimate many behaviours as atypical in comparison to experts working in education system or all other participants. Likewise, participants with children estimate certain behaviour more atypical than participants with no children. Despite the existence of methodological limitations which prevent the generalization of results and determination of all factors that could contribute to the differences in participants’ assessments, collected data could contribute to the distinction beetwen typical and atypical behaviour of three-year-olds. Considering that conducted research is one of the few that have been examined subjective assessment of children behaviour, gained knowledge will enrich and instigate future research of this domain. Sakrij dio sažetka Ključne riječi
spontano ponašanje
subjektivna procjena
poremećaj iz spektra autizma
djeca predškolske dobi
Ključne riječi (engleski)
spontaneous behaviour
subjective assessment
autism spectrum disorder
preschool children
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:158:345360 Studijski program Naziv: Logopedija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2018-08-24 11:41:20
