| Sažetak | Teško prelingvalno oštećenje sluha značajno otežava uredni razvoj proizvodnje i razumijevanja govornog jezika, upravo zbog toga što se jezik usvaja putem slušanja govora.
Za jezično-govorni razvoj habilitacija jezika, slušanja i govora je neophodna, a temelji se na različitim pristupima kao što su visoko auditorni pristupi (oralni pristup), na jednoj strani kontinuuma, i visoko vizualni pristupi (dvojezični pristup), na drugoj. U današnje vrijeme, u velikom broju zemalja, većina prelingvalno gluhe djece postane korisnik kohlearnog implantata te najčešće budu uključena u jedan od oralnih pristupa habilitaciji slušanja, jezika i govora. Iako postoje broje pogodnosti koje kohlearni implantat nudi, one ne prerastu uvijek u pozitivne jezično-govorne ishode. Brojna istraživanja, koja pokazuju varijabilne jezično-govorne i akademske sposobnosti djece s implantatima, dokaz su da poticanje isključivo govornog jezika nije dovoljno za značajan broj djece s oštećenjem sluha. Cilj ovog diplomskog rada je pružiti pregled dostupnih istraživanja jezično-govornih sposobnosti prelingvalno gluhe djece, korisnika kohlearnog implantata, kako bi se istaknula problematika varijabilnih jezično-govornih ishoda implantacije i oralnog pristupa, ali i pregled istraživanja koja pokazuju pozitivan utjecaj bilingvalnog-bimodalnog pristupa u habilitaciji djece s oštećenjem sluha, kao i utjecaj prirodnog znakovnog jezika na djetetov jezični, govorni, kognitivni, psihosocijalni i akademski razvoj. Bilingvalni-bimodalni pristup podrazumijeva usvajanje znakovnog jezika kao prvog jezika, ali i istovremeno usvajanje govornog jezika i razvoj pismenosti te omogućuje maksimalno jezično izlaganje malog gluhog djeteta s kohlearnim implantatom, kroz govorni i znakovni jezik tijekom kritičnog perioda za usvajanje prvog jezika te posljedično uredan kognitivni razvoj. Upravo suprotno uvriježenom mišljenju da znakovni jezik ima negativan utjecaj na razvoj govora, brojna istraživanja dokazuju da prirodni znakovni jezik, kojem je dijete izloženo od najranije dobi, olakšava razvoj govornog jezika, omogućuje ranu komunikaciju između roditelja i djeteta te pozitivno utječe na razvoj kognitivnih sposobnosti, socijalnih vještina i usvajanje općeg znanja. Educiranjem stručnjaka, audiologa, pedijatara, obiteljskih liječnik, ali i logopeda, audiorehabilitatora i drugih stručnjaka, koji su uključeni u habilitaciju djece s oštećenjem sluha, o prednostima i obilježjima bilingvalnog-bimodalnog pristupa te važnosti ranog usvajanja (znakovnog) jezika, stvaraju se uvjeti i prilike za ispunjavanje potreba gluhog djeteta za ranom komunikacijom s roditeljima, razvojem kognitivnih sposobnosti, usvajanjem općeg znanja, komunikacijom sa svijetom koji ga okružuje i sudjelovanjem u čujućoj kulturi, kao i kulturi Gluhih. |
| Sažetak (engleski) | Severe prelingual hearing loss has a significant impact on a typical development of production and reception of spoken language, primarily because children acquire language by listening.
For speech and language development, a habilitation of language, speech and hearing is crucial, and based on different approaches such as: highly auditory approach (oral approach,) on the one side of a continuum, and highly visual one (bilingual approach), on the other. Nowadays, in a high number of countries, oral approach is widely used, therefore consequently most of preligualy deaf children use a cochlear implant. Although a cochlear implant has many advantages, they do not guarantee positive speech and language outcomes. Many different studies indicating variable speech, language and academic outcomes of children with implants, stand as a proof that encouraging solely spoken language development is not nearly sufficient for a significant amount of deaf children. The aim of this graduate thesis is to present available knowledge on speech and language abilities of preligualy deaf children who use cochlear implants, in order to emphasis the issue of variable speech and language outcomes of cochlear implantation and oral approaches, in addition to studies that show a positive impact of bilingual and bimodal approach to habilitation, as well as positive impact of a natural sign language on child's language, speech, cognitive, psychological, social and academic development. Bilingual and bimodal approach stands for early acquisition of sign language as a first language and simultaneous acquisition of spoken language, in addition to promotion of literacy development.
It provides maximal language exposure, through sign and spoken language, during the critical period for early language acquisition and eventually typical cognitive development. Despite common opinion which states that sign language has a negative impact on speech development, numerous studies prove that natural sign language to which a child has been exposed to since birth, facilitates the development of spoken language, enables early communication between parents and a child, promotes the development of cognition and social skills, and at the same time enabling general knowledge learning. By educating professionals; audiologists, pediatricians, family doctors, speech-language pathologists, and other involved in habilitation of deaf children, about advantages and characteristics of bilingual and bimodal approach, along with the importance of early (sign) language acquisition, conditions for fulfilling child's need for early communication, cognitive development, general knowledge learning, communication with the world as well as the need for participating in a hearing and Deaf community, are being met. |
