Iako postoji nekoliko vrlo opsežnih spomenica o studiju elektrotehnike u Hrvatskoj, između kojih se mogu posebno istaknuti SPOMENICA 1919.–1969., 50 godina studija elektrotehnike u Hrvatskoj, autora akademika Hrvoja Požara u izdanju Tehničke knjige Zagreb, 1969., zatim raskošna stilom i podacima SPOMENICA 1956.–1996., izdavač Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, te knjiga 50 GODINA FER-a autora Vladimira Naglića, Zagreb, 2006., ova se knjiga gotovo u svim pojedinostima odnosi na Zavod na elektrostrojarstvo i automatizaciju. Da bi čovječanstvo na najbolji mogući način koristilo genijalne izume Nikole Tesle, između mnogih okretno magnetsko polje i sustave višefaznih struja, nužna su tehnička i tehnološka znanja za konkretnu proizvodnju i eksploataciju za to prijeko potrebne elektrotehničke opreme. Povećanje znanja o fizikalnim pojavama, razvoj, gradnja i eksploatacija elektrostrojarske opreme (generatora, motora, transformatora, električnih sklopnih aparata, komponenata i sustava učinske elektronike), upravljanje elektromotornim pogonima, sustavi automatizacije i mehatronike, temeljne su zadaće kojima se bavi Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju u akademskom i znanstveno-stručnom smislu. Tijekom minulih 90 godina od utemeljenja Zavoda kao sastavnice Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1925.–1956.), Elektrotehničkog fakulteta (1956.–1995.) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (od 1996. do danas) zbivali su se u njemu i njegovu širokom okruženju veliki događaji, neki i povijesni. Mijenjale su se države, prolazili ratovi, mijenjali su se društveni sustavi, ekonomski i međunarodni odnosi, nastavni planovi i programi, organizacija Sveučilišta i fakulteta. Mijenjale su se lokacije, zgrade, predavaonice i laboratoriji, kabineti i ljudi, a najviše i najbrže promjene bile su u razvoju novih tehnologija u nastavi te stvaranju mogućnosti za znanstvena istraživanja i unapređenja sveukupnog nastavnog rada na fakultetu. Događale su se i mnoge druge manje ili više poznate promjene, koje su obilježile prošlost i utjecale na sadašnjost Zavoda. Zavod kao jedan od najstarijih instituta, u području tehničkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu i FER-u, u svemu je tome sudjelovao na vrlo specifičan način i ostavio mnogo rezultata koji su i danas aktualni. Mnogi su događaji i rezultati, nažalost, slabo ili nikako zabilježeni, čemu su razlozi spomenuta burna događanja pa i mišljenja da se sve pamti te da ima vremena za pisanje i stvaranje arhive. Iako je budućnost važna, ne treba zaboraviti da je za nju važna i prošlost na kojoj je izrasla. U knjizi koja je pred vama dan je vrlo sažet prikaz najvažnijih aktivnosti i ostvarenih rezultata Zavoda u podizanju stručnog i znanstvenog ljudskog potencijala: diplomiranih inženjera, magistara znanosti, doktora tehničkih znanosti kao i inženjera specijalista elektrotehničke struke. U knjizi je ukratko opisana svestrana suradnja Zavoda s gospodarstvom s naglaskom na elektroindustriji, elektroprivredi i industrijskim postrojenjima. Poseban je naglasak dan suradnji i razmjeni kadrova Fakultet (Zavod)–Končar–Zavod, jer je povijesni razvitak jednog i drugog bio vrlo povezan i sličan. Vodeći stručnjaci iz Končara bili su i nastavnici na Zavodu, a vodeći zavodski nastavnici istodobno su radili na najvažnijim projektima u Končaru. Elektrostrojarstvo i automatizacija sintagma je koja se može razumjeti kao istraživanje, razvitak, proizvodnja i primjena elektrotehničkih proizvoda kojima se trajno podiže civilizacijska razina i nemjerljivo olakšava život ljudi, štiteći pritom životno i radno okruženje. Povijesno se to i događalo s ovim Zavodom, jer su ljudi koji su podizali elektroindustriju i elektroprivredu radili istodobno u svojstvu vrhunskih inženjera u gospodarstvu i sveučilišnih nastavnika i istraživača. Prikupljajući materijale iz prošlosti moglo se zaključiti da je mnogo pisanih dokumenata izgubljeno, što se može razumjeti s obzirom na vihore Drugoga svjetskog rata i ostala događanja u minulih 90 godina. Mnogo toga što je izgubljeno, ili nije zapisano, moglo bi biti vrlo zanimljivo i s povijesnog značenja razvitka elektrotehnike u Hrvatskoj i s obzirom na suvremene mogućnosti realizacije nekih tehničkih i idejnih rješenja iz prošlosti. Napraviti prvo izdanje ove knjige nakon 90 minulih godina, pretpostavljamo, mnogo je korisnije nego to odgađati za prvih 100 godina. Odgađanje bi značilo još veće padanje u zaborav mnogih zanimljivih događaja i osoba, jer će biti sve manje i manje onih koje pamćenje još dobro služi. U tom uvjerenju nudimo ovu monografiju u kojoj se može pronaći faktografskih povijesnih zanimljivosti i nešto od sadašnjosti elektrotehničke struke, pronaći svoje ime s godinom diplomiranja i nazivom diplomskog rada, pronaći podatke o svome magistarskom radu i doktorskoj disertaciji s imenima mentora, podsjetiti se imena kolega, generacije sa studija te osvježiti i druga sjećanja iz mladosti, studiranja i druženja na ETF-u odnosno FER-u u Zagrebu. To se u prvom redu odnosi na inženjere elektrostrojarstva i automatizacije. Kratke tehničke biografije nastavnika i suradnika koji su sudjelovali u izvođenju nastave na Zavodu, u redovitom ili honorarnom statusu, napisane su na osnovi podataka dobivenih od odnosnih osoba, a za one koji nisu više živi biografije su preuzete iz Spomenice FER-a iz 1968. g. ili one iz 1996. dopunjene ponekim novim relevantnim podatkom. U Zavodu su radili i mnogi vrsni zaposlenici, tehničko i administrativno osoblje, koji nisu bili u statusu nastavnog osoblja, ali su svojim radom pridonosili zajedničkom uspješnom radu. Mnogi od njih pronaći će u ovoj monografiji i svoje ime i podatke o trajanju zaposlenja. Nema sumnje da u pisanom obliku nisu pronađeni mnogi zanimljivi događaji iz prošlosti Zavoda, a također da u ovome što je pronađeno ima tehničkih i drugih omaški, što je neizbježno kada se obrađuje mnogo podataka preuzetih iz različitih izvora čiju vjerodostojnost nije moguće provjeriti. To bi se moglo popraviti i proširiti do proslave 100. obljetnice Zavoda, kojoj se svi nadamo.