Hrvatska i dalje ima neiskorištenih vodotoka za izgradnju malih hidroelektrana. Samo u Karlovačkoj županiji iskorištavanje vodnih potencijala udvostručilo bi trenutno instaliranu snagu. Na četiri glavne Karlovačke rijeke postoje ostaci mlinova odnosno brana koje se uz odgovarajuću restauraciju i izgradnju mogu pretvoriti u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Zbog osjetljive i problematične prirode lokacije, svaki projekt potrebno je sagledati individualno uvažavajući sve zahtjeve održivog razvoja. Lokacija Donjeg mlina izuzetno je atraktivna prvenstveno zbog toga što se nalazi nizvodno od već postojeće hidroelektrane s akumulacijom, u Dugoj Resi, što na neki način ujednačava i protok na Donjem mlinu. Protoci se kontinuirano prate već desetljećima pa i to olakšava procjene i izračune. Nije zanemariva ni činjenica da su mlin i brana u vlasništvu Republike Hrvatske što olakšava rješavanje imovinsko pravnih odnosa u slučaju da lokalna zajednica bude glavni nositelj projekta i budući korisnik. Analize pokazuju da je moguće izgraditi hidroelektranu snage 600 MW koja ima potencijal proizvodnje električne energije 10 mjeseci u godini, u iznosu od 1,7 GWh. Taj projekt vratio bi uloženo lokalnoj zajednici za nekih 6 do 7 godina, što ga čini atraktivnim za potencijalne investitore.