Modeliranje gorivih članaka s polimerom kao elektrolitom urađeno je za tri različita polja strujanja uz pomoć numeričkih simulacija. Diplomski rad se sastoji od teorijskog dijela u kojem se opisuje teorijska podloga, odnosno jednadžbe kojima se opisuje rad membranskih gorivih članaka. Jednadžbe obuhvaćaju elektrokemijsko modeliranje, dinamiku fluida i prijenos topline. Poboljšane performanse gorivog članka prikazane su uz pomoć polarizacijske krivulje koja ukazuje na sve gubitke koji se pojavljuju u radu gorivog članka. Optimizacijom polja strujanja može se poboljšati distribucija i količina akumulirane vode u gorivom članku, što je od iznimne važnosti za gorive članke koji rade pri visokim gustoćama struje. Polje strujanja se optimira pomoću geometrijskih parametara kao što su broj kanala, omjer širine kanala i širine zida, dubina kanala i smjer strujanja reaktanata, te se na taj način mogu poboljšati karakteristike poput odvodnje vode, koncentracije kisika i prijenosa topline. U drugom dijelu rada modelirana su 4 numerička modela gorivog članka s polimernom membranom uz pomoć programskog paketa Ansys 17.0. Počevši od kreiranja 3D modela, zatim generiranjem mreže konačnih volumena i postavljanja graničnih i radnih uvjeta. Osnovni model je modeliran na način da je u simulaciji kalibriran prema stvarnom gorivom članku testiranom u laboratoriju. Na kraju su dobiveni rezultati i novo dizajnirani gorivi članci uspoređeni s osnovnim modelom. Drugi model koji je konfiguriran kao područje strujanja s 4 kanala, dubine 0.45mm i sa suprotnim smjerom strujanja reaktanata, rezultirao je s najboljim performansama. Poboljšanja su dobivena u generiranoj količini vode u kanalima i u plinskom difuzijskom sloju na katodnoj strani, u koncentraciji kisika, izlaznom naponu, snazi i ukupnoj efikasnosti gorivog članka. Nakon što je ustanovljeno najbolje polje strujanja, grafitna ploča se krenula izrađivati u laboratoriju uz pomoć CNC glodalice, ali zbog neočekivane neravnosti naručenih grafitnih ploča, izrada istih se obustavila. U budućnosti se preporuča izrada bipolarnih ploča s optimalnom geometrijom i vršenje eksperimentalnih mjerenja u laboratoriju, te usporedba rezultata dobivenih numerički i eksperimentalno.