Urbanizacija kao proces nastanka i širenja gradova i antika kao povijesno razdoblje određuju temu ovog diplomskog rada. Rad je podijeljen na tri tematske cjeline: Grčku, Etruriju i Rim. Kako bih bolje shvatio kontinuitet razvoja urbanizma kroz stoljeća, rad sam započeo dajući kratki pregled kretsko-minojske i mikenske kulture te njihovih urbanističkih dostignuća. Ove kulture su predhodile grčkoj antici i snažno utjecale na njezino oblikovanje. Potom sam opisao promjene koje su uslijedile za vrijeme grčkog arhajskog razdoblja. Slijedi prikaz nastanka i razvoja klasičnog grčkog polisa, odnosno grada-države, na primjeru Atene, kao njegovog najvažnijeg predstavnika. Posebno poglavlje posvetio sam grčkom kolonijalnom gradu, koji urbanistički gledano unosi važne promjene u način izgradnje grada. Atenska akropola sa svojim hramovima i spomenicima je izdvojena u zasebno poglavlje. Izlaganje o atenskoj arhitekturi razdvojeno je na sakralni i profani dio. Na kraju prvog dijela rada, opisani su grčki stupovni redovi: dorski, jonski i korintski. Središnji dio rada posvećen je etruščanskom urbanizmu. Nakon uvodne riječi o samom narodu, slijedi prikaz njihovih pravila o osnivanju gradova. Slijedeće poglavlje obuhvaća izgled i arhitekturu samog grada i opisuje etruščanska graditeljska dostignuća. Zadnje poglavlje drugog dijela rada je o etruščanskim hramovima i grobnicama. Treća tematska cjelina se bavi graditeljstvom Rimljana. Na početku su izložene rimske tehnike zidanja i gradnje te inovacije koje unose u urbanizam. Zatim je prikazan rimski vojni logor koji je po svom izgledu analogan samom gradu. Slijedi opisivanje arhitekture grada Rima, razdvojeno na dva poglavlja. U poglavlju o profanoj arhitekturi spomenute su javne i stambene građevine a u poglavlju o sakralnoj arhitekturi, opisani su rimski hramovi, mauzoleji i slavoluci.