Industrijska revolucija je pojam koji obuhvaća proces u kojem se dogodila brza i nagla promjena u načinu proizvodnje. Prvi put se javila u Engleskoj na kraju 18. i početkom 19. stoljeća, a potom se proširila po Zapadnoj Europi i u Sjevernoj Americi. Ovaj rad prikazuje kako je industrijska revolucija utjecala na razvoj i izgled gradova u Velikoj Britaniji u 19. stoljeću te razmatra posljedice nagle urbanizacije. U prvom su dijelu opisani preduvjeti koji su omogućili nastanak prve industrijske revolucije na tlu Velike Britanije te mjesta na kojima su nastale prve tvornice. Upravo su tvornice, uz sirotinjske četvrti i željeznice, činile jezgre novih, industrijskih, gradova koji su se širili nevjerojatnom brzinom. Iako je željeznica, kao najveći izum industrijske revolucije, nastala na početku 19. stoljeća, ona je tek sredinom 19. stoljeća počela utjecati na izgled i razvoj gradova mijenjajući njihovu strukturu širenjem željezničke mreže po cijeloj Velikoj Britaniji. Posljedice industrijalizacije i nagle urbanizacije bile su mnogobrojne, a najviše su pogađale radnike koji su živjeli i radili u teškim životnim uvjetima. U takvoj su se situaciji mnogobrojni radnici pridružili luditskom, a kasnije i čartističkom pokretu kao obliku borbe za vlastita prava. Nakon 1850. godine dolazi do postupnog poboljšavanja životnih uvjeta i promjena u izgledu gradova, kada su vlasti donijele niz reformi koje su zahtijevale uvođenje prijeko potrebnih sanitarnih uređaja te omogućile smanjenje stope smrtnosti u gradovima. Razdoblje druge polovine 19. stoljeća označava uspon radničkih sindikata kao organizacije za oslobođenje radničke klase od kapitalističke eksploatacije.