Religija je neobično jedinstvena društvena pojava i vrlo zanimljivo sveprisutna tema unatoč problemima koji prate raspravu o njoj. U radu se razmatra njezino stanje u informacijskom društvu obilježenom klimom konzumerizma, postmodernizma i fragmentacije identiteta. Poseban se fokus stavlja na struje sklone dekonstrukcijama velikih priča, što često dovodi postojeće oblike religije u raskorak sa suvremenim subjektom. Navode se mnoge pojave koje uzrokuju žive rasprave u literaturi, a posebno mjesto zauzimaju emotivizam i relativizam, sintagme koje se nalaze u srži postmoderne misli. Razdoblje postmoderne, koje je u mnogočemu nasljedovalo modernu i prosvjetiteljski pokret koji mu prethode, već dugi niz godina pobuđuje žive rasprave uzrokovane kontradikcijama što se nalaze u samoj njezinoj srži. Takva njena filozofija u velikoj je mjeri utjecala na oblikovanje društva kakvo je danas te iz tog razloga na interesantne načine ulazi u interakciju s religioznosti u društvu. Polemika koja nastaje iz tog suodnosa razmatra se u ovom radu. Religija se mahom suprotstavlja subjektivizmu i individualizaciji kroz koje prolazi u procesima sekularizacije i „raščaravanja“ koji traju od moderne. U informacijskom društvu ona se suočava s ponovnim začaravanjem i novim pojavama poput sinkretizama i tehno-religioznosti. Tehnološko razdoblje stavlja pred temu religije složena pitanja s kojima se, zbog brzine napretka tehnologije, nekada nosi manje, a nekada više uspješno. Ipak, u radu se iznose tvrdnje koje ističu značajnost koju ona ima za očuvanje onih vrijednosti koje konstituiraju samu srž društva i omogućuju mu daljnji razvoj u okruženje koje će nastojati na najbolji mogući način brinuti o prosperitetu pojedinaca koji ga sačinjavaju.