Sažetak | U radu se kreće od popisa prijedloga u hrvatskome jeziku koji se navodi u Praktičnoj hrvatskoj gramatici, autora Dragutina Raguža. Navedeni se prijedlozi istražuju u Hrvatskom čestotnom rječniku te se izdvajaju najmanje učestali hrvatski prijedlozi koji se smatraju rubnima. Pokazuje se da deset najčešćih hrvatskih prijedloga pripada među netvorbene riječi (u, na, za, s, od, iz, o, po, do, bez), dok netvorben nije ni jedan od deset prijedloga koji u korpusu opisanom Hrvatskim čestotnim rječnikom imaju najmanju čestotu pojavljivanja (posred, okolo, navrh, uime, nadomak, nakraj, zarad, poradi, namjesto, naspram). Uz te se rubne hrvatske prijedloge otvara pravopisno i morfosintaktičko pitanje odnosa prijedloga i prijedložnih izraza. Izdvajaju se i najmanje učestali dativni prijedlozi nadomak, nasuprot, unatoč i usprkos čija je rubnost određena njihovim značenjem. Opisom se najmanje učestalih dativnih prijedloga otvara pitanje poprjedloženja i određivanja vrste gramatikaliziranih riječi te neusklađenost rječnika i gramatičkih priručnika. Potvrđuje se da je dativ padež koji se u suvremenom hrvatskom jeziku teži osloboditi prijedloga jer se navedeni dativni prijedlozi sve češće rabe kao genitivni ili se umjesto njih uporabljuju druga morfološko-sintaktička sredstva za izricanje značenja koja imaju navedeni prijedlozi. |