Sažetak | Teorijska osnova modela informacijskih horizonata razvija okvir istraživanja, traženja, filtriranja, korištenja i diseminacije informacija. Različiti izvori mogu biti uključeni u informacijske horizonte pojedinaca, primjerice kolege, predmetni stručnjaci, knjižničari, dokumenti, mediji, mrežne stranice, knjige, alati za pretraživanje, eksperimenti te promatranje okoline. Istraživanje je provedeno u svibnju 2015. godine u Osijeku, a obuhvatilo je 10 ispitanika, pet nastavnika hrvatskoga jezika te pet liječnika. Istraživanjem se željelo saznati koji su izvori uključeni u percipirane informacijske horizonte liječnika i nastavnika hrvatskoga jezika u određenim situacijama, razlikuju li se izvori u informacijskim horizontima ispitanika od situacije do situacije te koja je učestalost korištenja izvora u njihovim informacijskim horizontima. Osim toga, istraženo je kako se informacijski horizonti i izvori u njima razlikuju između dviju dobnih skupina u koje su ispitanici podijeljeni. Za istraživanje su korišteni anketa, polustrukturirani intervju uz korištenje metode kritičnog događaja te mape informacijskih horizonata. Istraživanje je pokazalo kako postoje značajne razlike informacijskih horizonata i izvora u njima između ispitanika različitih profesija, ali su također zamijećene i razlike između informacijskih horizonata ispitanika istih profesija. Rezultati istraživanja pokazuju kako liječnici u većoj mjeri koriste mrežne izvore, a nastavnici tiskane, iako ove izvore u velikoj mjeri koriste i jedni i drugi. Liječnici zbog prirode svoga posla u neznatno većoj mjeri koriste pomoć kolega kao informacijskoga izvora. Mlađi ispitanici uključuju više informacijskih izvora u svoje informacijske horizonte od starijih, ali stariji ispitanici u većoj mjeri koriste mrežne izvore. Doprinos je ovoga rada provođenje jednoga od prvih istraživanja ovoga teorijskog okvira u situacijama vezanima uz posao. |