Nikola Nalješković, pjesnik i komediograf, matematičar i astronom, rođen je u Dubrovniku početkom XVI. stoljeća. Ne postoje neposredni dokazi o tome koje je točno godine Nalješković rođen. Školovao se isključivo u Dubrovnku, a za svoje djelo Dialogo spora la sfera del mondo, koje pripada području matematike i astronomije, dobio je na dar srebrnu posudu s grbom Republike. Bio je plodan književnik. Pisao je ljubavne pjesme, poslanice, nadgrobnice, maskerate, „komedije“ i pobožne pjesme, koje su analizirane u radu. Naime, u radu su obrađeni religiozni elementi koji se pojavljuju u Pjesnima bogoljubnim. Nalješkovićev ciklus pobožnih pjesama sastoji se od petnaest pjesama. Osim prve uvodne pjesme, ciklus čini jedanaest molitveno-meditativnih pjesama, dvije marijanske i jedna pasionska narativno koncipirana. Adresati Nalješkovićeve pobožne lirike su gospođe (žene), krstjani ili narod (grešnici), Isus, Marija, križ i Bog. Pjesme su uglavnom pisane dvostruko rimovanim dvanaestercima, a samo dvije, osma i četrnaesta, napisane su u osmercima. Što se tiče forme pjesama, vidljivo je da su uglavnom stihične, a samo su dvije pjesme, osma i četrnaesta, strofične. Većina pjesama nema naslov, nego su samo numerirane. Iznimke su deveta i četrnaesta koje karakterizira postojanje naslova. Subjekt je u pjesničkim tekstovima uglavnom Lirsko Nad-Ja, ali nije rijetka ni pojava Lirskoga Ja koje se pojavljuje najčešće onda kada subjekt izražava kajanje zbog svojih grijehe. Središnja je tema Pjesni bogoljubnih Isusova muka. Potrebno je još istaknuti da u radu nije obrađena deseta pjesma. Razlog tomu je taj što neki autori tu pjesmu smatraju pasionskom poemom, a neki crkvenom dramom.