Cilj je ovoga rada prikazati tijek razvoja kriptografije, prvotno ukazujući na najranije primijećene kriptografske karakteristike u tekstovima i zapisima drevnih civilizacija, nedugo nakon pojave samoga pisma. Potrebe tvoraca zapisa za osiguravanjem tajnosti pisane riječi i zaštitu privatnosti dovele su do osmišljavanja strategija za zaštitu sadržajne razumljivosti, koje bi otežale prodiranje u sadržajni smisao, ako ne i u potpunosti prodiranje u sadržajnu bit. Navedenim primjerima takva djelovanja će se pobliže objasniti prvi kriptografski pokušaji. Definirat će se sam pojam kriptografije i osnovni princip zaštite sadržajnog značenja, a objašnjeni primjeri će se svrstati u kategorije kriptografskih metoda. Kronološka analiza kriptografije dosegnut će do primjera starih i po nekoliko tisuća godina, još prije nove ere. Također će se objasniti bliskost kriptografije i steganografije te prednosti njihova kombiniranja, a zatim će započeti uspon po novoj eri. Pojava kriptoanalize na Bliskom istoku pogurat će razvoj kriptografije jer će te dvije strane kriptologije otada biti u neprestanom nadmetanju. Renesansni procvat kriptografije u Europi rezultirat će osnivanjem tzv. mračnih ureda s glavnim ciljem razbijanja šifri. Tehnološki razvoj će omogućiti nove kanale komunikacije, između ostaloga, komuniciranje putem telegrafa i radija. Potreba za šifriranjem istih rezultirat će izumom uređaja za šifriranje. Zaključno tome će se, na primjerima Zimmermanova telegrama i Enigma stroja, ukazati na činjenicu da su kriptografija i kriptoanaliza svojim nadmetanjem odredile ishod svjetskih ratova i oblikovale povijest kakva nam je danas poznata.