Naslov O pisanju općih imenica i pridjeva iz drugih jezika
Naslov (engleski) On orthography of common nouns and adjectives from other languages
Autor Martina Bertić
Mentor Branimir Belaj (mentor)
Član povjerenstva Goran Tanacković Faletar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Branimir Belaj (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Mikić Čolić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet (Odsjek za hrvatski jezik i književnost) Osijek
Datum i država obrane 2017-09-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Kroatistika
Sažetak Ovaj rad bavi se analizom i istraživanjem pravopisnih pravila o pisanju općih imenica i pridjeva iz drugih stranih jezika što su ušli u hrvatski jezik. Analiza se provodi na temelju devet odabranih pravopisnih izdanja od Hrvatskog pravopisa Ivana Broza iz 1892. godine sve do Hrvatskog pravopisa koje je izdao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. godine. Odabrana izdanja obuhvaćaju još pravopis Franje Cipre, Petra Guberine i Krune Krstića iz 1941. (pretisak), korijenski pravopis Franje Cipre i Adolfa Bratoljuba Klaića iz 1944. (pretisak), novosadski pravopis koje su priredili Ljudevit Jonke i Mihailo Stevanović iz 1960., Londonac Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša iz 1971., pravopis Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001., Matičin pravopis Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića iz 2008. i pravopis Stjepana Babića i Milana Moguša iz 2011. godine. Na temelju usporedbe pravopisnih pravila o pisanju općih imenica i pridjeva iz ovih devet knjiga pravopisa i ostalih jezičnih priručnika, u zadnjem se dijelu rada odgovara na pitanje kako se pravilno pišu oblici opće imenice i pridjevi od stranih imena i dobivaju se različiti odgovori, no na kraju se to uglavnom svodi na nastavak tradicije uz manje iznimke. Društveno-politička zbivanja u hrvatskoj državi bila su svakako faktor u zadržavanju jednakih pravopisnih pravila kroz mnogo godina i očito je da se željelo zadržati i očuvati hrvatsko. Suvremeni pravopisi ocrtavaju šarenu političku situaciju u nezavisnoj državi. U prvom se dijelu rada bavi tim političkim zbivanjima, Ilirskom pokretu, Ljudevitu Gaju i filološkim školama, a u drugom postupak prilagodbe stranih riječi hrvatskom jezičnom sustavu.
Sažetak (engleski) This paper focuses on the analysis and research of the orthographic rules for writing common nouns and adjectives from foreign languages which entered Croatian language. The analysis is conducted on the basis of nine books of Croatian orthography, from “Croatian orthography” by Ivan Broz from the year 1892 until “Croatian orthography” published by The Institute of Croatian Language and Linguistics in 2013. The selected editions used in this analysis aside from them are: the Franjo Cipra, Petar Guberina and Kruno Krstić edition from 1941 (reprint), the root ortography edition by Franjo Cipra and Adolf Bratoljub Klaić from 1944 (reprint), the Novi Sad ortography edited by Ljudevit Jonke and Mihailo Stevanović from 1960, the London ortography by Stjepan Babić, Božidar Finka and Milan Moguš from 1971, the Vladimir Anić and Josip Silić edition from 2001, the Matica ortography by Lada Badurina, Ivan Marković and Krešimir Mićanović from 2008 and the Stjepan Babić and Milan Moguš edition from 2011. Based on the comparison of the ortographic rules in these nine books of ortography and other linguistic manuals, the final part of this paper resolves the question on correct spelling of Croatian word forms from foreign languages, even though the books offer different suggestions, but at the end it is suggested to follow the traditional spelling. The socio-political situation in Croatia was an important factor in retaining the same orthographic rules throughout many years and it is obvious that the intention was to preserve the Croatian. Contemporary books of orthography depict the current colourful political situation in the independent country. The first part of this paper focuses on those political events, the Illyrian movement, Ljudevit Gaj and the linguistic schools, whereas the second part explains the adaptation of foreign words to the Croatian linguistic system.
Ključne riječi
hrvatski pravopis - pisanje općih imenica iz drugih jezika - pisanje pridjeva iz drugih jezika
Ključne riječi (engleski)
Croatian orthography - common nouns from foreign languages - adjectives from foreign languages
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:142:642116
Studijski program Naziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, istraživački Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag. philol. croat.)
Studijski program Naziv: Engleski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, filološki, prevoditeljski Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra engleskog jezika i književnosti (mag. philol. angl.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-01-30 08:18:07