prikaz prve stranice dokumenta Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.
  Preuzmi
PDF 953.83 KB
diplomski rad
Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. urn:nbn:hr:142:083358
Milković, Valentina
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest

Institucijski repozitorij: FFOS-repozitorij

Citirajte ovaj rad

Milković, V. (2016). Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966. (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358

Milković, Valentina. "Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358

Milković, Valentina. "Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358

Milković, V. (2016). 'Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358

Milković V. Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966. [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2016 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358

V. Milković, "Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:083358
Podaci o radu
NaslovAleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.
Naslov (engleski)Aleksandar Rankovic and the functioning of the State Security Administration (UDBA) from 1944 to 1966
AutorValentina Milković
MentorSlađana Josipović Batorek (mentor)
Član povjerenstvaSlađana Josipović Batorek (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIvan Balta (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDubravka Božić Bogović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za povijest)
Osijek
Datum i država obrane2016-09-19, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Povijest
Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest
Sažetak
Odjeljenje za zaštitu naroda (OZN-a) bila je jugoslavenska sigurnosno-obavještajna služba koju je Tito osnovao u Drvaru 13. svibnja 1944. godine. Prilikom osnivanja naznačeno je da će se OZN-a baviti obavještajnim i kontraobavještajnim djelovanjem, no njezina prava funkcija bila je pomoć u uspostavi i očuvanju komunističkog poretka u Jugoslaviji. Nakon reorganizacije 1946. godine, OZN-a je svoje djelovanje nastavila pod nazivom Uprava državne bezbjednosti (UDB-a). Od početka je bila popunjavana najtvrdokornijim komunistima na čelu s Aleksandrom Rankovićem. Velike zasluge OZN-a odnosno UDB-a stekla je još za vrijeme rata u obračunu s narodnim neprijateljima, a kasnije u obračunu sa svim političkim protivnicima komunističke partije. Također, UDB-a je služila i kao sredstvo kontrole nad samom partijom. Bila je izvor moći za njezinog rukovoditelja Aleksandra Rankovića koji je svoj vrhunac doživio 1963. godine kada ga je Tito imenovao potpredsjednikom Republike. Činilo se kako će upravo on biti nasljednik Tita, no zbog različitih okolnosti Tito se odlučio na smjenu Rankovića. Na Četvrtoj sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije koja se održala na Brijunima u lipnju 1966. godine iznesene su brojne optužbe na račun UDB-e i Rankovića od kojih je najznačajnija bila prisluškivanje najviših državnih i partijskih dužnosnika, uključujući i samoga Tita. Brijunski plenum značio je politički kraj Rankovića te otvaranje puta reformama ne samo službe sigurnosti već i Saveza komunista Jugoslavije.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:083358
Studijski programNaziv: Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, istraživački
Smjer: nastavnički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
Studijski programNaziv: Povijest (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije povijesti (mag. educ. hist.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-01-30 10:18:25