Prevalencija kockanja kao rizičnog oblika ponašanja sve je veća kod populacije adolescenata. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost i posljedice kockanja adolescenata s obzirom na njihova sociodemografska obilježja, utvrditi koji su oblici kockanja najčešći u srednjoškolskoj populaciji adolescenata te ispitati moguću povezanost između kockanja i ostalih rizičnih stilova ponašanja. Istraživanje je provedeno u dvije srednje škole u Vukovaru na uzorku od 149 učenika u dobi između 14 i 19 godina. Podatci su se prikupili prilagođenim Kanadskim upitnikom kockanja adolescenata (CAGI). Istraživanje je utvrdilo statistički značajne razlike prema spolu u odnosu na kockanje. Također, utvrđene su statistički značajne razlike prema sklonosti rizičnim ponašanjima s obzirom na spol, dob i vrstu škole. Korelacijskom analizom utvrđena je povezanost između naobrazbe majke i kockanja te negativna korelacija između kockanja i školskog uspjeha. Utvrđena je i korelacija između kockanja i svih ispitanih rizičnih stilova ponašanja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako je većina ispitanika sudjelovala u barem jednom obliku kockanja. Analizom posebne kategorije općeg stupnja ozbiljnosti problema s kockanjem utvrđeno je kako 87,9% srednjoškolaca nema izražene štetne psihosocijalne posljedice kockanja, 8,7% njih osjeća niske do umjerene štetne psihosocijalne posljedice kockanja, a 3,4% ispitanika ima visoku razinu ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem.