Cilj ovog rada je usporediti mit i dramsku književnu vrstu, tragediju. Tema je uspoređivanje Eshilove tragedije Okovani Prometej i mita o Prometeju na razini teme, likova i strukture. Pri tom se koriste teorijska određenja tragedije i mita. Prikazano je kako mit otvara cjelokupnu kulturu i sudjeluje u njoj kroz filozofiju, religiju i književnost te na koji način tragedija prilagođava mitsku podlogu dramskoj tematici i strukturi. Istraživanjem navedenog, može se uočiti povezanost, ali i razlike navedenih djela. Fabularno, Okovani Prometej građen je na mitskoj priči o Prometeju. Uzima njezin okvir o postanku stvari i lik poluboga, polučovjeka koji je borac za ljudsku slobodu i napredak. U tragediji je bitna Prometejeva kazna zbog koje je okovan. U središtu su tragička krivnja i katarza, a one ne zahtijevaju širi okvir mitske priče nego samo Prometejevu zlu sudbinu. O njoj se doznaje kroz Prometejev dijalog s ostalim likovima što uvjetuje dramsku strukturu teksta i podjelu na činove. Za potrebu toga, u tragediju se uvode novi likovi grčke mitologije, ali se i izostavljaju oni koji u mitu nemaju izravne veze sa Prometejevom kaznom. Dok je jezik mitske priče o Prometeju jednostavan, u tragediji je on svečaniji i uzvišeniji što odgovara tragičkoj radnji. Mit o Prometeju stvara dobru podlogu za tragediju jer ima junaka koji je izoliran i pati, a to je dio od kojeg tragedija počinje i na kojem završava.