Sažetak | Zanimanje Adolfa Hitlera za politiku i pangermanizam započelo je još dok je pohađao srednju školu. Nedugo poslije srednje škole, Hitler seli u Beč i ondje njegovo zanimanje dostiže vrhunac. Smatra se da je Beč, u to vrijeme izrazito antisemitski nastrojena sredina, imao veliki utjecaj na oblikovanje razmišljanja ovoga mladoga studenta. Nakon dolaska u Njemačku započinje Hitlerovo uspinjanje u sam vrh njemačke politike. Od običnog vojnika tijekom Prvog svjetskog rata stiže do titule Führera, koja ga je pratila do smrti. Može se reći da prava politička karijera Adolfa Hitlera započinje početkom tridesetih godina 20. stoljeća. Nacistička stranka, čiji je predsjednik, postiže zapanjujući rezultat na tada održanim izborima. Nakon nekog vremena i smrti tadašnjeg predsjednika, Hitler si dodjeljuje titulu diktatora i predsjednika. Sva je vlast otada u njegovim rukama. Njegova vladavina tijekom Drugog svjetskog rata imala je i blistavih, ali i ne tako sjajnih trenutaka za Nijemce i Njemačku. Nijemci su cijenili Hitlerov pokušaj spašavanja Njemačke od Velike depresije, ali i od posljedica Versajskog sporazuma. Jedna od Hitlerovih najstrašnijih odluka, danas osuđivana u svakom pogledu, bila je izvršenje genocida, ponajprije nad Židovima, zatim i nad Romima, homoseksualcima, invalidima, itd. Hitlerova ideja, koja ga je vodila kroz cijelu njegovu vladavinu, bila je očuvanje rase te je smatrao da povijest napreduje rasnom, a ne klasnom borbom. Kako bi tu svoju ideju realizirao, već je 1933. godine izgradio prvi koncentracijski logor. Kroz desetak godina izgrađen je velik broj logora koji su služili kao mjesto u kojem bi Židovi, Romi, homoseksualci i ostali ,,manje vrijedni“ bili izrabljivani, mučeni, a na kraju i ubijeni. Tijekom desetak godina broj žrtava nastradalih pod palicom Adolfa Hitlera popeo se na desetak milijuna, s tim da neki povjesničari govore i o brojci od 26 milijuna. Adolf Hitler svoj je život okončao 30. travnja 1945. godine, ali njegovi su postupci, kao i žrtve, ostali zapamćeni za čitav život. |