prikaz prve stranice dokumenta Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima
  Preuzmi
PDF 85.95 KB
Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima
Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, 4 (2012), 2; 167-187. urn:nbn:hr:142:889905
Mičunović, Milijana

Institucijski repozitorij: FFOS-repozitorij

Citirajte ovaj rad

Mičunović, M. (2012). Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima. Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, 4. (2), 167-187. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905

Mičunović, Milijana. "Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima." Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, vol. 4, br. 2, 2012, str. 167-187. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905

Mičunović, Milijana. "Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima." Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova 4, br. 2 (2012): 167-187. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905

Mičunović, M. (2012) 'Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima', Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, 4(2), str. 167-187. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905 (Datum pristupa: 20.11.2024.)

Mičunović M. Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima. Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova [Internet]. 21.12.2012. [pristupljeno 20.11.2024.];4(2):167-187. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905

M. Mičunović, "Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima", Libellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, vol. 4, br. 2, str. 167-187, Prosinac 2012. [Online]. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905. [Citirano: 20.11.2024.]

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:889905
Podaci o radu
Naslov (hrvatski)Jezik znanstvene komunikacije: najčešći konceptualizacijski mehanizmi u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena u informacijskim znanostima
Naslov (engleski)Language of Scientific Communication: the Most Frequent Conceptual Mechanisms in Observing and Describing Scientific Phenomena in Information Science
AutorMilijana Mičunović
Autorova ustanovaSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za informacijske znanosti)
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Informacijske i komunikacijske znanosti
Sažetak (hrvatski)
Cilj je rada istražiti i predstaviti najčešće konceptualizacijske mehanizme u opažanju i opisivanju znanstvenih fenomena koji omogućuju uspješnu i učinkovitu razmjenu informacija na razini komunikacije između znanstvene zajednice i 'publike', ali i na razini komunikacije unutar same znanstvene zajednice u području informacijskih znanosti. Primjena konceptualizacijskih mehanizama u jeziku informacijskih znanosti predstavljena je na čestim, gotovo svakodnevno korištenim pojmovima, kao što su baza podataka, gadget-utrka, informacijska arhitektura, intelektualno vlasništvo, revolucija tiska, računalni virus, umjetni život i sl. Praćeno je opažanje i opisivanje takvih pojmova kako u popularnom diskursu (primjerice na različitim mrežnim stranicama) tako i u dostupnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. Rad se sastoji od četiri dijela. Nakon općenitog uvodnog dijela o jeziku znanstvene komunikacije, redom se predstavljaju teorija konceptualne metafore, teorija konceptualne integracije i znanstveni model. Svaki je konceptualizacijski mehanizam popraćen analizom konkretnih primjera iz jezika informacijskih znanosti. Budući da je područje informacijskih znanosti pod stalnim utjecajem tehnoloških promjena i razvoja suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, često se uočavaju novi i različiti fenomeni koji traže novi misaoni okvir u procesu opažanja te nove načine jezične artikulacije u procesu njihova opisivanja i komuniciranja znanstvenoj i neznanstvenoj publici. Temeljni je doprinos rada upravo prikaz i analiza nekolicine primjera uočenih novih misaonih okvira i novih načina jezične artikulacije u popularnom i znanstvenom diskursu jezika informacijske znanosti.
Sažetak (engleski)
The aim of the paper is to analyze and to present the most frequent conceptual mechanisms in observing and describing scientific phenomena which allow a successful and efficient exchange of information on the level of communication between the scientific community and the “audience”, and also on the level of communication within the scientific community itself, within the field of information science. Application of conceptual mechanisms in the language of information science is presented through the examples of often, almost daily used terms, such as database, gadget race, information architecture, intellectual property, print revolution, computer virus, artificial life, etc. The observing and describing of these terms has been followed, both in popular discourse (such as on various web pages), as well as in available scientific and professional literature. The work is comprised of four parts. After the basic introductory part on the language of scientific communication, follows the presentation of the conceptual metaphor theory, conceptual integration theory and scientific model. Each conceptual mechanism is followed by the analysis of specific examples from the language of the information science. Taking into consideration that the area of information science is under a constant influence of technological changes and development of modern information – communication technology, new and different phenomena are often observed, and they require a new thinking framework in the process of observation, as well as the new ways of language articulation during the process of their description and communication to the scientific and non – scientific audience. The fundamental contribution of the paper is the display and analysis of few examples of the observed new thought patterns and new ways of language articulation in popular and scientific discourse of the information science language.
Ključne riječi (hrvatski)
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
Vrsta publikacijeZnanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objaveObjavljen
Vrsta recenzijeRecenziran - međunarodna recenzija
Verzija publikacijeObjavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisaLibellarium : časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova
Brojčani podacivol. 4, br. 2, str. 167-187
p-ISSN1846-8527
e-ISSN1846-9213
URN:NBNurn:nbn:hr:142:889905
Datum objave publikacije2012-12-21
URL dokumentahttps://hrcak.srce.hr/97448
Vrsta resursaTekst
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje 4.0 međunarodna (CC BY 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2018-05-15 20:49:56