Cilj je ovog diplomskog rada opisati i usporediti govor Oporovca i Žabnika, a rad se temelji na literaturi i terenskom istraživanju. Govori pripadaju kajkavskom narječju, upravo međimurskom dijalektu kajkavskog narječja. Na temelju odnosa refleksa jata i poluglasa u naglašenoj poziciji te odnosa refleksa slogotvornoga ļ i stražnjega nazala ŏ međimurski se dijalekt može podijeliti na tri poddijalekta: DONJI PODDIJALEKT (istok), SREDNJI PODDIJALEKT I GORNJI PODDIJALEKT (zapad). Oporovec, s obzirom na svoj geografski položaj, pripada istočnom dijelu Međimurja, dakle donjem poddijalektu (preloškoj skupini govora, draškovečkoj podskupini, a stanovnici Oporovca svoj govor nazivaju oporoskim), dok Žabnik pripada gornjem poddijalektu (svetomartinskoj skupini govora, a stanovnici govor nazivaju žabničkim). U ovome ću radu pobliže istaknuti obilježja međimurskih govora Oporovca i Žabnika na području fonologije, morfologije i leksika s naglaskom na njihove sličnosti i razlike. U uvodnom dijelu prilažem slike Oporovca i Žabnika te kartu Međimurja, a unutar poglavlja Leksik umetnut je i rječnik nekih riječi koje koriste govornici Oporovca i Žabnika. Uz rad prilažem i audiovizualni zapis izvornih govornica iz Žabnika i Oporovca. Osnovna literatura koju sam koristila pri pisanju ovoga rada je Međimurski dijalekt Đure Blažeke i Kajkavsko narječje Mije Lončarića. Diplomski rad završavam pjesmom Lepo naše Međimurje u kojoj su opisane ljepote donjeg i gornjeg Međimurja.