Shizotipni poremećaj ličnosti i shizofrenija prema DSM-5 pripadaju skupini „Shizofreni spektar i drugi psihotični poremećaji“. Zbog sličnosti simptoma i drugih obilježja može se reći kako se radi o dva slična klinička entiteta, međutim ipak postoje faktori koji čine značajnu razliku. Iako se tada javljao pod drugim imenima, o shizotipnom poremećaju ličnosti govorilo se još početkom 20. stoljeća, a upravo se taj termin pojavio u DSM-III, 1980. godine. Davne 1860. godine, francuski je psihijatar Morel opisao stanje koje odgovara današnjoj shizofreniji, ali unatoč dugoj povijesti istraživanja ovog konstrukta, još uvijek se ne zna što je točno uzrok te vrlo kompleksne bolesti. Postoji velik broj koncepata, modela i hipoteza koje objašnjavaju nastanak shizofrenije, ali smatra se kako je najčešće posrijedi kombinacija višestrukih činitelja, kako za shizofreniju, tako i za shizotipni poremećaj ličnosti. Dijagnoza ovog poremećaja odnosno bolesti često ozbiljno utječe na život osobe i vrlo je ograničavajuća kako na individualnom, tako i na društvenom planu. Međutim, bilo primjenom jedne vrste terapije ili kombinacijom više različitih, te obiteljskim angažmanom i podrškom može se značajno doprinjeti poboljšanju kvalitete života osobe s dijagnozom kako bi u svakodnevnom životu mogla funkcionirati na adekvatan način. U ovom će se radu prikazati obilježja shizotipnog poremećaja ličnosti i shizofrenije, te povijesni pregled, etiologija i tretman istih. Također, bit će prikazane glavne sličnosti i razlike ova dva klinička entiteta.