Svrha je ovoga rada prikazati i onu tamniju, u velikom broju slučajeva, izostavljenu stranu poslovanja, u prvom redu prouzrokovanu pojačanim stresom svijeta u kojem živimo. Odnosno, prikazati mobing kao oblik kontraproduktivnoga radnoga ponašanja koji šteti ne samo pojedincu i organizaciji, već i širokoj mreži odnosa socijalnoga sustava. Mobing ima relativno kratku povijest, no unatoč tome, brojnim se definicijama pokušalo dati detaljniji opis i razumijevanje njegovoga postanka. Zahvaljujući istraživanjima, lista se mobizirajućih aktivnosti proširila i ponudila sliku običnim ljudima za njegovo lakše prepoznavanje u svrhu sprječavanja daljnjega zlostavljanja na radnome mjestu. Uz isto, ovaj rad nudi prikaz uzroka mobinga, polazeći od nas samih, odnosno kako određene ljudske osobine ličnosti i karakteristike mogu biti potencijalne za postati ili zlostavljačem ili žrtvom, preko socijalnih, do onih uzroka koji su ljudi svojim dobrim/lošim djelovanjem stvorili unutar određenih radnih organizacija. Nadalje, bit će objašnjene progresivne faze razvoja mobinga i u kakvim se sve oblicima mobing može pojaviti s obzirom na distribuciju moći i položaja unutar organizacije. Također, mobing dovodi do brojnih posljedica, bilo na zdravstvenom ili socijalnom statusu pojedinca, te se važnost njegova prepoznavanja očituje u poznavanju tih posljedica kao i upoznatosti sa patologijom koju mobing može prouzrokovati. I za kraj, navode se tri oblika preventivnih aktivnosti i četiri oblika intervencija stvorenih u svrhu iskorjenjivanja mobinga na radnome mjestu te stvaranja zdravijega i plodnijega društva u kojem živimo.