Naslov Uloga konceptualne metafore, metonimije i konceptualne integracije u hrvatskom političkom diskursu
Naslov (engleski) The Role of Conceptual Metaphor, Metonymy and Conceptual Integration in Croatian Political Discourse
Autor Snježana Babić
Mentor Tanja Gradečak-Erdeljić (mentor)
Član povjerenstva Sanja Berberović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Branimir Belaj (član povjerenstva)
Član povjerenstva Tanja Gradečak-Erdeljić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek
Datum i država obrane 2018-12-21, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Kroatistika
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 811.163.42 - Hrvatski jezik
Sažetak U žarištu su istraživanja u ovome radu slikoviti jezični izrazi koji se pojavljuju u hrvatskom političkom diskursu 2011. godine tijekom predizborne promidžbe za Sabor Republike Hrvatske. Pristupa im se s kognitivno-lingvističkog aspekta te se istražuje na kojemu se od tri kognitivna mehanizma slikoviti izrazi temelje: na konceptualnoj metafori, metonimiji ili konceptualnoj integraciji.
Prije analize primjera iz korpusa elicitiranih iz transkripata različitih govorenih događaja, ponuđene su definicije diskursa i političkog diskursa, te smo objasnili razloge odabira govorenog političkog diskursa naspram pisanoga diskursa. Nadalje slijedi prikaz slikovitih jezičnih izraza, napose metafore i metonimije tijekom povijesti, te njihovo poimanje danas s aspekta kognitivne lingvistike.
S obzirom na to da ne postoji univerzalna metoda za prepoznavanje i izdvajanje primjera iz korpusa, a koja ne bi imala neke nedostatke, u ovome smo radu primijenili kombinaciju nekoliko metoda. Za identifikaciju i ekscerpciju slikovitih izraza na leksičkoj razini, koristili smo se modificiranom i kombiniranom metodom koja je proizašla iz metode Steena i suradnika (2007, 2010) – MIP-om i MIPVU-om, dok smo za analizu na konceptualnoj razini rabili modificiranu metodu, koja je kombinacija strategija iz Stefanowitscheva modela (2006).
Analiza primjera pokazala je da je hrvatski politički diskurs vrlo slikovit, pri čemu se metafore pojavljuju gotovo tri puta češće u korpusu, nego metonimije, dok je konceptualna integracija zastupljena tek s nešto više od 4 % primjera. Uloge metafore, metonimije i konceptualne integracije raznolike su, no najčešće im je svrha uvjeravanje i manipuliranje, 236 nadalje služe delegitimiziranju ili legitimiziranju političara ili stranke, rabe se za vrijeđanje i omalovažavanje političkog protivnika, a često i za izrugivanje ili ismijavanje. Jezična sredstva kojima se te uloge ostvaruju su između ostaloga eufemizmi, disfemizmi, humor, uvrede i dr.
Ponavljanje određenih leksema ili sintagmi u predizborno vrijeme jača neuralne veze u mozgu slušatelja – glasača te doprinosi konvencionaliziranju takvih izraza. Učestala uporaba istih izraza može pak utjecati na formiranje stavova i svjetonazora u primatelja poruke. Ključne riječi: konceptualna metafora, konceptualna metonimija, konceptualna integracija, manipulacija, uvjeravanje, delegitimizacija, eufemizam, disfemizam, humor.
Sažetak (engleski) The research presented in this dissertation focuses on figurative expressions which appeared in Croatian political discourse during the 2011 electoral campaign for the Croatian Parliament. They are analysed from a Cognitive Linguistic point of view in order to establish which of the following three cognitive mechanisms serve as a basis for those figurative expressions: conceptual metaphor, metonymy or conceptual integration.
Prior to the analysis of the corpus elicited from transcripts of various spoken events during the campaign, definitions of discourse and political discourse are offered, and the reasons for the choice of spoken over written political discourse are explained. Following this there is an overview of figurative linguistic expressions, first and foremost the historical overview of metaphor and metonymy, as well as their contemporary status within the Cognitive Linguistic research.
Since there is no universal method for recognising and eliciting examples from the corpus which hasn’t shown some signs of deficiency, this study used a combination of several methods. I used a modified and combined method derived from Steen et al.’s (2007, 2010) methods, MIP and MIPVU, for identification and excerption of figurative expressions at the lexical level, whereas for the analysis at the conceptual level the modified method used was a combination of strategies from Stefanowitsch’s (2006) model.
The analysis of examples showed that Croatian political discourse is very figurative, where metaphors appear almost three times as frequently in the corpus than metonymies, whereas conceptual integration appears in slightly above 4% of the total of the examples. The roles that metaphors, metonymies and conceptual integrations play are diverse, but their most frequent purpose is persuasion and manipulation, delegitimisation or legitimisation of politicians and parties, they are used to insult and discredit a political opponent, very frequently to mock or deride. Linguistic means used to perform these 238 roles are, among others, euphemisms, dysphemisms, humour, insults etc. By repeating specific lexemes and phrases in pre-election times neural links in the brain of the listener-voter are strengthened, which contributes to the process of conventionalisation of those expressions. Frequent use and repetition of one and the same expression may contribute to forming specific attitudes and ideologies by the recipient of the message.
Ključne riječi
konceptualna metafora
konceptualna metonimija
konceptualna integracija
manipulacija
uvjeravanje
delegitimizacija
eufemizam
disfemizam
humor
Ključne riječi (engleski)
conceptual metaphor
conceptual metonymy
conceptual integration
manipulation
persuasion
deligitimisation
euphemism
dysphemism
humour
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:142:841931
Studijski program Naziv: Jezikoslovlje Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-02-12 11:47:47