Adolescencija je razdoblje u kojem su mladi najviše zaokupljeni time kako drugi vide njihov izgled, ponašanje, osobine i slično. Neki ljudi skloni su izgrađivanju loše slike o sebi jer ne uočavaju svoje pozitivne osobine. Neki imaju jednostavno previsoka očekivanja te kao cilj postavljaju savršenstvo što na kraju rezultira niskim samopoštovanjem. Autori definiraju perfekcionizam kao težnju za nepogrešivošću pri čemu su perfekcionisti osobe koje žele biti savršene u svim područjima života. Cilj ovog istraživanja je ispitati povezanost sociodemografskih varijabli, obiteljskih i vršnjačkih odnosa, utjecaja medija i provođenja slobodnog vremena s izraženošću perfekcionizma kod studenata. Istraživanje je provedeno krajem travnja i početkom svibnja 2020. godine pomoću anketnog upitnika izrađenog putem Google obrasca. U istraživanju su sudjelovala 203 studenta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pri čemu su ispitane 134 djevojke (66%) i 69 mladića (34%). Raspon dobi ispitanika kreće se od 18 do 25 godina, a ispitani su studenti Filozofskog, Ekonomskog, Medicinskog, Pravnog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija te Kineziološkog fakulteta. U radu su utvrđene statistički značajne razlike prema spolu u odnosu na dimenzije perfekcionizma koje se odnose na roditeljska očekivanja, (p< 0,05), osobne standarde (p< 0,05) i sumnju u vlastitu izvedbu (p< 0,05). Rezultati ovog istraživanja ukazuju na negativnu povezanost (p<0,01) perfekcionizma i kvalitete obiteljskih odnosa. Važno je imati na umu da je djetetova osobnost od velikog utjecaja pri razvoju perfekcionizma. S obzirom na roditeljski stil, obiteljsko okruženje, kulturalne uvjete i ostale okolinske čimbenike, neće svako dijete biti isto te neće razviti perfekcionizam kao osobinu. Ovo istraživanje i teorijska polazišta trebali bi pedagoškoj praksi približiti temu perfekcionizma te ukazati na potrebu oblikovanja preventivnih programa.