Ovaj diplomski rad bavi se problematikom diverzifikacije u nakladništvu. Kako bi se bolje shvatio pojam diverzifikacije nakladništva, opisani su primjeri diverzifikacija u stranom nakladništvu. U svijetu se godinama provode istraživanja unutar nakladničkih kuća vezana za diverzifikacije na osnovu boje kože, spola, seksualne orijentacije, invalidnosti i dr., bilo zaposlenika nakladničkih kuća, autora knjiga, čitatelja ili likova unutar djela. U velikim i multikulturalnim zemljama, kao što su primjerice Sjedinjene Američke Države, problematika diverzifikacije se može lakše istraživati. U hrvatskom nakladništvu je istraživanje diverzifikacije na osnovu spola – kada je riječ o analizama temeljenim na javno dostupnim dokumentima – jedino moguće. Hrvatska nije velika zemlja i njezino stanovništvo nije toliko raznoliko, a upravo zbog toga se ni zaposlenici u nakladništvu ne mogu diverzificirati drugačije nego na temelju spola. Radnjom su obuhvaćena i društva hrvatskih pisaca i književnika, te su se dobila saznanja o dominaciji muškaraca u toj profesiji. Suprotno tomu, unutar pet analiziranih hrvatskih nakladničkih kuća, rezultat je bio u korist žena. Upravo u četiri od pet nakladničkih kuća, koje su nasumično odabrane, žene dominiraju kao zaposlenice na vodećim pozicijama unutar kuća. Dobivenim rezultatima su se ključne pretpostavke o dominaciji muškaraca u nakladništvu ipak pobile.