Obrazovanje u polju knjižničarstva i informacijskih znanosti bitno se promijenilo od svojih početaka u prvoj polovici 19. stoljeća do danas. Temeljne vrijednosti i principi struke ostali su vjerni tradiciji, uz znatne promjene prilagođene današnjem informacijskom dobu i razvoju znanosti. Cilj ovoga rada je prije svega istaknuti početke razvoja knjižničarstva i obrazovanja knjižničara, koje je krenulo od neformalnih mentorstva do osnivanja visokoškolskih studija na sveučilištima u svijetu i Hrvatskoj. Također, kada se definiraju razlike knjižnične i informacijske znanosti, uviđa se stupanj razvitka znanosti i položaj knjižničara i informacijskih stručnjaka u društvu. Ulaskom tehnologije u interdisciplinarnost obje znanosti doprinijelo je daljnjim promjena prije svega na strateškom planiranju kolegija na sveučilištima kako bi opseg kompetencija i dalje pratio potrebe društva. Stručna usavršavanja postaju sveprisutna uz prakticiranje cjeloživotnog učenja, s obzirom na dostupnost online tečajeva i izvora znanja. Knjižnice kao središta svog zabilježenog znanja pratile su revoluciju, te elektronskim katalozima i raznim informacijskim sustavima unaprijedili poslovanje i pružanje usluga, kojima upravljaju obrazovani stručnjaci. Stoga je informacijska tehnologija postala saveznik pri obrazovanju stručnjaka a futuristička razmišljanja, spremnost na promjene i oslanjanje na tradicionalne principe struke postali su važni koncepti koji zaokružuju svrhu informacijskih znanosti.